hrvatski

Kapelica sv. Martina u Vlaškoj ulici i svečevi prikazi u Zagrebu tijekom 17. i 18. stoljeća

Usprkos njegovoj popularnosti u sjeverozapadnom djelu Hrvatske, prikazi sv. Martina u Zagrebu nisu osobito česti. Uz kapelicu podno Susedgrada povezanu s mjesnim blaženikom istoga imena, vizualne manifestacije svetčeva čašćenja danas su koncentirane na područje Kaptola, Nove Vesi i Vlaške ulice. Kao svojevrsno žarište njihova širenja ističe se pri tome zagrebačka katedrala, a kao najistaknutiji topos kapelica u povijesnoj Laškoj Vesi. Iako pomalo čudi da niti jedan od mnogobrojnih oltara koji su tijekom proteklih stoljeća resili zagrebačku katedralu nije bio posvećen sv. Martinu, ovaj je svetac (u sklopu opsežnijih ikonografskih cjelina) svojom prisutnošću obilježavao neka od najznačajnijih mjesta njezine unutrašnjosti. Na samom ulazu, posjetitelje je katedrale dočekivao monumentalni oltar posvećen sv. Mihaelu koji je posve slobodno stajao na početku glavnoga crkvenoga broda. Središnju nišu sa skulpturom titulara okruživali su kipovi svetoga ugarskoga kralja Stjepana (kojem je katedrala izvorno bila posvećena), sv. Martina te svetih Josipa i Mateja. I u prostoru prezbiterija sveti je Martin zauzimao – s liturgijskoga motrišta – osobito važno mjesto. Opisi zagrebačke katedrale iz XVII. i XVIII. st. opetovano naime svjedoče o postojanju raskošne kustodije u sklopu čije je elaborane skulptorske dekoracije sv. Martin upotpunjavao skupinu ugarskih vladarskih svetaca. Skulptura sv. Martina stajala je i na oltaru posvećenom sv. Emeriku koji je do obnove potkraj XIX. st. stajao uz drugi stupac između glavnoga i sjevernoga broda crkve. Konačno, u naglašenije osobnom kontekstu, svetoga Martina moglo se zateći i prikazanoga na atičkoj slici oltara posvećenog apostolskim prvacima svetima Petru i Pavlu, koji je u tzv. vanjskoj sakristiji katedrale dao postaviti zagebački biskup Martin Borković (1667. – 1687.). Niti jedan od navedih prikaza sv. Martina – kao ni ikonografske cjeline koje su sačinjavali – više se ne nalaze u zagrebačkoj katedrali. Uklonjeni su – a neki od njih i zauvjek izgubljeni – tijekom obnova započetih već krajem XVIII. st. Ipak, u svetištu katedrale od sredine XIX. st. do danas vjernike promatra kip svetoga biskupa, dio vrijednoga ranohistoricističkoga ansambla münchenskoga kipara Anselma Sickingera.

Sv. Martin ; Vlaška ulica ; zagrebačka katedrala ; ikonografija

nije evidentirano