hrvatski

Formalna i simbolična struktura konavoskoga ženskog oglavlja

Ovim se radom daje prilog razumijevanju povijesnog razvoja i tipologije konavoskoga ženskog oglavlja, od srednjeg vijeka do danas. Osim formalne analize oglavlja i svih njegovih dijelova, analizira se i simbolični sustav značenja koje takvo oglavlje kao dio narodne nošnje ima u kontekstu širega kulturno- društvenog života zajednice. Interdisciplinarnim pristupom, holistički, nastoji se upozoriti na niz poveznica koje pridonose boljem razumijevanju samog predmeta, oglavlja, koji ne postoji sam za sebe, nego u sebi nosi memoriju određenoga kulturnog okruženja, određenog vremena i svih njegovih duhovnih značajki. U uvodnom dijelu autor analizira podatke o najranijim pisanim tragovima koji spominju rogato oglavlje u Dubrovniku, kao i pojavu njegove kasnije urbane suvrstice rigoletta. Na osnovi tih zapisa nastoje se ustanoviti sličnosti i razlike među pojmovima i tipovima oglavlja: rogato oglavlje – rogovi, kličak, rigoletto i škufija. Također se raspravlja o samoj tektonici i izgledu tih tipova. U nastavku autor pomnije analizira različite tipove konavoskih ženskih oglavlja i njihovu strukturu, s posebnim osvrtom na hondelj – oglavlje udane žene. Spomenuta oglavlja promatraju se i kroz prizmu društveno dodijeljenih uloga. U trećem poglavlju istražuju se simbolična, odnosno semiotička i semiološka značenja oglavlja. Pritom se utvrđuju poveznice nevjestinskoga oglavlja sa životinjama: kravom, junicom, utvom zlatokrilom, paunom, kokoši i pijetlom, kao i njihova uloga u obrednim praksama povezanima s nevjestom. Autor daje i pregled sličnih oglavlja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori te usporednice s ruskim oglavljima. Na samom kraju članak se dotiče i pitanja ženske časti i pripadnosti mužu, koje se ogledaju u činu nošenja, odnosno nasilnog skidanja rogova.

hondelj, konavosko rogato oglavlje, rigoletto, ovrljina, kličak, ptica

nije evidentirano