hrvatski

Utjecaj vegetacije na mehanički sastav i sadržaj organske tvari tala đurđevačkih pijesaka

Eolski „živi“ pijesci protežu se od Koprivnice preko sjevernih padina Bilogore, Kalinovca i Đurđevca pa do Valpova, Donjeg Miholjca i Belišća. Kako su pijesci nošeni vjetrom ugrožavali poljoprivredne površine i okolna naselja, krajem devetnaestog stoljeća i do tridesetih godina prošlog stoljeća, pošumljeni su crnim i bijelim borom te bagremom, čime je proveden antropogeni utjecaj na prirodni okoliš. Na ovaj način neproizvodna tla su smirivanjem pijesaka postala kvalitetna poljoprivredna tla. Jedina zakonom zaštićena „oaza“ eolskih pijesaka, koja zauzima površinu od 19, 5 ha je rezervat Đurđevački pijesci. Primarna misija ovoga rezervata je očuvanje osebujnosti vegetacije gdje su se u uvjetima života na pijesku mogle razviti i prilagoditi samo određene biljne vrste, na jedinstvenim pješčanim formama. Međutim, i ovdje je provedenim mjerama pošumljavanja i posredno zatravljivanja došlo do stanovite devastacije prirodnoga prostora, odnosno narušena je biološka i krajobrazna raznolikost pijesaka. Koliko su u razvoju uznapredovali evolucijsko genetski procesi stvaranja novih složenijih tipova tala u odnosu na početni silikatni i silikatno karbonatni eolski pijesak pod utjecajem nove vegetacije pokušat će se odgovoriti u ovom radu. Temeljem navedenoga cilja istraživanja u jesen 2016. godine provedeno je uzorkovanje tla na prostoru Đurđevačkih pijesaka. Mreža uzorkovanja je postavljena u skladu sa prisutnošću travne vegetacije odnosno šumskog prostora. Isto tako uzorkovanje je provedeno i u prostoru na kojem nije utvrđena nikakva vegetacija, odnosno tlo je i danas pod jakim utjecajem eolske erozije. U rezultate ovoga istraživanja uključena su i neka ranija istraživanja na sličnu temu koja su provedena u prostoru Đurđevačkih pijesaka. Utvrđeni rezultati ukazuju na alohtonu vegetaciju kao elementarni pokazatelj promjene istraživanih parametara. Prisustvo navedene vegetacije utječe na povećan sadržaj organske tvari u tlu. Zanimljivo je da se u nekim pedološkim profilima s dubinom povećava sadržaj organske tvari, što je očigledan utjecaj erozije vjetrom odnosno premještanja čestica tla. U uzorcima koji su uzeti u prostoru gdje je bila formirana vegetacija utvrđen je relativno teži mehanički sastav, tj. nešto više praškasto ilovastih čestica u odnosu na čestice pijeska. Provedena istraživanja ukazuju da je potrebito nastaviti sa kontinuiranim prorjeđivanjem ne pješčarske alohtone vegetacije. Ako se ovaj zahvat ne bi nastavio provoditi u skoroj budućnosti bi se izgubila prirodna „pustinjska“ vegetacija i Đurđevački pijesci ne bi bilo ono što jesu danas a to je „hrvatska Sahara“.

eolska erozija, vegetacija, mehanički sastav, sadržaj organske tvari

nije evidentirano