hrvatski

Primjena mikrosimulacija u ocjeni varijantnih rješenja raskrižja

Iskustvo monitoringa utjecaja izvedenog stanja na prometni sustav lokalno i globalno, ukazuje na potrebu analize posljedica izgradnje i rekonstrukcije prometne infrastukture još u fazi planiranja i projektiranja. Razvoj matematičkih, matematičko-empirijskih i simulacijskih modela prometnog sustava generiran je potrebom da analiza utjecaja planiranih objekata i mjera bude što realnija. Određeni simulacijski modeli razvijeni su za određene vrste prometnih analiza i namijenjeni su donošenju različitih odluka, te ih je potrebno sagledati u kontekstu vremenskih i prostornih dosega. Uspješnost modeliranja urbane prometne mreže i njenih segmenata je u funkciji uspješnog modeliranja kritičnih segmenata mreže. Kritične točke prometnog sustava po velikom broju kriterija, su raskrižja. Uspješna primjena mikrosimulacijskih modela zahtjeva razumijevanje osnovnih teorijskih postavki modeliranja prometnog toka. Poznavanje namjene i ograničenja određenih alata, obima i vrste ulaznih podataka, mogućnosti vizualizacije i vrste mreže kojima su namijenjeni, doprinosi pravilnom izboru alata za ocjenu mreže i planiranje prometnih ili građevinskih intervencija. Mikrosimulacijski modeli bazirani su na testiranju različitih prometnih scenarija, nasuprot čisto teorijskim postavkama, uključuju empirijske i mjerene podatke svake pojedine komponente razmatranog sustava i njihove interakcije. Rezultati modeliranja svakog testiranog scenarija su međusobno usporedivi, usmjereni su na kratkoročno prometno planiranje i/ili optimiranje pojedinih projektnih i oblikovnih elemenata objekata ili segmenata mreže i imaju veliki potencijal. VISSIM je stohastičan (nije u potpunosti determiniran rezultatima prethodne faze modeliranja), diskretan (vremenski orijentiran), mikrosimulacijski (modelira svaki entitet posebno) mikrosimulacijski prometni model. Razlika između VISSIMa i drugih mikrosimulacijskih modela je u strukturiranju modela mreže. Većina mikrosimulacijskih modela bazira se na strukturi čvorišta i priključaka, a model mreže VISSIMa je strukturiran preko priključaka i poveznica. Za longitudinalna kretanja vozila VISSIM implementira Wiedemann-- ov model psiho-fizičkog kretanja vozila u koloni, diskretan model za lateralna kretanja (promjenu voznog traka) koji razlikuje obvezno i slobodno prestrojavanje i za razrješavanje konfliktnih zona model baziran na prihvatljivim vremenskim prazninama. Odluka o izboru osnovne koncepcije raskrižja donosi se u ranim projektnim fazama, a temeljena je na analizi i ocjeni mogućih varijantnih rješenja. Izbor koncepcije raskrižja je rezultat analize prometnog opterećenja, funkcionalnih i sigurnosnih zahtjeva i prostornih karakteristika konkretne lokacije. Težnja za objektivizacijom pokazatelja postavljenih kriterija otvara prostor za implementaciju modeliranja u ranim projektnim fazama usvajanja konceptualnih rješenja. U okviru predavanja bit će pokazani primjeri primjene mikrosimulacija za analizu i ocjenu različitih konceptualnih rješenja raskrižja, a isto tako i za ocjenu i odabir optimalne rute za prijevoz asfalta od asfaltne baze do gradilišta, kao i neke druge mogućnosti za primjenu mikrosimulacijskog modeliranja u inženjerskoj praksi. Funkcioniranje prometnog sustava je pod utjecajem varijabilnog ljudskog ponašanja. Istraživanja pokazuju da je ponašanje vozača, između ostalog, teritorijalno i kulturološki uvjetovano. Sukladno tome, ne postoji univerzalno primjenjiv prometni model, nego je prilagodba modeliranja lokalnim karakteristikama prometne mreže i njenih korisnika, neophodan preduvjet korištenja svakog, pa i mikrosimulacijskog modela.

mikrosimulacijski prometni modeli, raskrižja, ocjena utjecaja izgradnje i rekonstrukcije

nije evidentirano