hrvatski

Povezanost nastave i istraživanja: politike i izazovi integracije

U prvom poglavlju knjige, naslovljenom Povezanost nastave i istraživanja: politike i izazovi integracije, autori (Marko Turk, Jasminka Ledić i Ivana Miočić) daju (teorijski) okvir području istraživanja kojom se ova monogra ja bavi. Na početku poglavlja autori razmatraju suvremene obrazovne politike u visokom obrazovanju koje su dominantno povezane s obilježjima postmodernih sveučilišta (omasovljavanje visokog obrazovanja i diverzi kacija studentskog tijela), što vodi osnaživanju brige za nastavu i pozicioniranju studenata u središte procesa poučavanja te nastojanju povezivanja istraživanja, poučavanja i učenja (eng. research–teaching–study nexus ; R-T- S). Autori ističu da se studenti više ne poimaju kao pripadnici društvene elite, a pred sveučilišne nastavnike postavljaju se novi zahtjevi i ovladanost kompetencijama koje su potrebne za uspješno poučavanje novih naraštaja studenata. Ipak, u svjetlu rasprava o rangiranju sveučilišta i njihovoj orijentaciji prema istraživačkoj djelatnosti, autori upućuju na paradoks, zaključujući da vrhunska sveučilišta koja de niraju standarde izvrsnosti zapravo ne doživljavaju diverzi kaciju studentskog tijela na način kako se to događa ogromnoj većini institucija visokog obrazovanja: internacionalizacija i globalizacija pridonijele su tome da su studenti vrhunskih sveučilišta globalno elitno studentsko tijelo, meritokratski selektirano, pred koje se postavlja zahtjev za visokim postignućima. Međutim, bez obzira na navedeni paradoks, analizom relevantnih dokumenata obrazovne politike na međunarodnoj (dominantno europskoj) razini, autori zaključuju da se europske obrazovne politike sve više zalažu za važnost visokoškolske nastave.

visokoškolska nastava ; istraživanje ; povezanost nastave i istraživanja ; politike

nije evidentirano

engleski

The nexus between teaching and research: the policies and challenges of integration

U prvom poglavlju knjige, naslovljenom Povezanost nastave i istraživanja: politike i izazovi integracije, autori (Marko Turk, Jasminka Ledić i Ivana Miočić) daju (teorijski) okvir području istraživanja kojom se ova monogra ja bavi. Na početku poglavlja autori razmatraju suvremene obrazovne politike u visokom obrazovanju koje su dominantno povezane s obilježjima postmodernih sveučilišta (omasovljavanje visokog obrazovanja i diverzi kacija studentskog tijela), što vodi osnaživanju brige za nastavu i pozicioniranju studenata u središte procesa poučavanja te nastojanju povezivanja istraživanja, poučavanja i učenja (eng. research–teaching–study nexus ; R-T- S). Autori ističu da se studenti više ne poimaju kao pripadnici društvene elite, a pred sveučilišne nastavnike postavljaju se novi zahtjevi i ovladanost kompetencijama koje su potrebne za uspješno poučavanje novih naraštaja studenata. Ipak, u svjetlu rasprava o rangiranju sveučilišta i njihovoj orijentaciji prema istraživačkoj djelatnosti, autori upućuju na paradoks, zaključujući da vrhunska sveučilišta koja de niraju standarde izvrsnosti zapravo ne doživljavaju diverzi kaciju studentskog tijela na način kako se to događa ogromnoj većini institucija visokog obrazovanja: internacionalizacija i globalizacija pridonijele su tome da su studenti vrhunskih sveučilišta globalno elitno studentsko tijelo, meritokratski selektirano, pred koje se postavlja zahtjev za visokim postignućima. Međutim, bez obzira na navedeni paradoks, analizom relevantnih dokumenata obrazovne politike na međunarodnoj (dominantno europskoj) razini, autori zaključuju da se europske obrazovne politike sve više zalažu za važnost visokoškolske nastave.

teaching ; researh ; research teaching nexus

nije evidentirano