hrvatski

Fakcija i fikcija u bugaršćici Majka Margarita

Autor je rad komponirao od dva poglavlja. U poglavlju „Bugaršćice“ govori se o toj vrsti poezije koja je zapisana samo kod Hrvata. Neki znanstvenici te pjesme pripisuju i/ili srpskoj književnosti, ali o tome do sada nema relevantnih dokaza. Te su pjesme nastajale u 15., 16. 17. i 18. stoljeću. Kapitalno djelo Jurja Barakovića je spjev u trinaest pjevanja, „Vila Slovinka“. Najveću estetsku vrijednost u tom djelu ima bugaršćica „Majka Margarita“ koju je Juraj Baraković ukomponirao u osmo pjevanje „Vile Slovinke“. „Majka Margarita“ je jedna od najljepših bugaršćica u kojoj majka Margarita na zadarskoj kapiji tuguje za sinom Ivanom i bratom Petrom koji su otišli u rat protiv Turaka. Tješila ju je vila Slovinka. Sin i brat nisu se vratili – poginuli su. Četiri stoljeća nakon nastanka toga djela dvojbe su još uvijek da li je Baraković zapisao ili napisao bugaršćicu „Majka Margarita“. Dvojba je i koliko je ta pjesma autobiografska. Sudbina Majke Margarite reprezentira četrnaest stoljetne sudbine neizbrojivih znanih i neznanih Hrvatica. Stoga je ta bugaršćica nadahnućem ne samo književnicima nego i drugim umjetnicima.

Juraj Baraković ; Majka Margarita ; Turci ; vila Slovinka ; Zadar.

nije evidentirano