Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Akutna kriza vlasti izraz je kronične krize hrvatskog konstitucionalizma (CROSBI ID 240623)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Smerdel, Branko Akutna kriza vlasti izraz je kronične krize hrvatskog konstitucionalizma // Hrvatska pravna revija, 17 (2017), 6; 1-13

Podaci o odgovornosti

Smerdel, Branko

hrvatski

Akutna kriza vlasti izraz je kronične krize hrvatskog konstitucionalizma

“Mogu oni pričati što hoće.” Premijer Andrej Plenković, 11.5.2017. “Ustavni sud ne daje pravna mišljenja.” Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, 27.4.2017. “Moja je ideja radikalna: Ukinimo Ustavni sud.” Božidar Kovačević, veleposlanik u miru, bivši liberal, 2016. “Ukinimo Ustavni sud, nije nam potreban.” Hrvatska udruga sindikata, 2016. U radu se, na temelju istraživanja medijskih izvješća, aktualna kriza vlasti u Republici Hrvatskoj razmatra sa stajališta prevladavajuće moderne europske i američke ustavnopravne teorije, u kojoj je euforični optimizam s početka tisućljeća, zamijenila gotovo jednoglasna tvrdnja o krizi konstitucionalizma, izazvanoj, prije svega, potpunim potiskivanjem političke etike u procesu prevladavanja “populizma”. Konstitucionalizam se definira u svojem klasičnom i, po uvjerenju autora, jedino ispravnom značenju, sustava ideja i institucija usmjerenih na ograničavanje ustavom i pravom svake, pa i demokratske vlasti. Ispituje se hipoteza kako kriza konstitucionalizma nije isključivo takve naravi, već izraz činjenice što ideja konstitucionalizma, u smislu opinio iuris sive necesitatis, nije ni zaživjela u okviru hrvatske “političke klase”. Osim tradicionalne parohijalne političke kulture i dugotrajnog negiranja Ustava kao pravnog akta u okviru ideološke jednostranačke diktature, tome je pridonio prezir prema Ustavu i ustavnosti, koji je pokazalo nekoliko uzastopnih premijera, odnosno vlada, jednako onih lijevog, kao i onih desnog centra. Nakon analize postupanja premijera Plenkovića u krizi 2017. godine, te reakcija predsjednika Ustavnog suda Šeparovića, autor zaključuje da doista institucija državnog poglavara, odnosno predsjednice Grabar-Kitarović, dolazi do izražaja kao jamac stabilnosti države, te određuje ovlasti koje proizlaze iz odredbe članka 94. Ustava, kao i ograničenja tih ovlasti, načelima hrvatskoga ustavnog prava, prava Europske unije, kao i konvencijskog prava.

konstitucionalizam, kriza, parlamentarizam, premijer, Ustavni sud, Predsjednica Republike

nije evidentirano

engleski

The acute crisis of government as an expression of the chronic crisis of Croatian constitutionalism

nije evidentirano

constitutionalism, crisis, parliamentarism, Prime Minister, Constitutional Court, President of the Republic of Croatia

nije evidentirano

Podaci o izdanju

17 (6)

2017.

1-13

objavljeno

1332-8670

2670-9791

Povezanost rada

Pravo