Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Gradišta u široj okolici Križevaca: arheološki prilog poznavanju plemstva srednjovjekovne Križevačke županije (CROSBI ID 650095)

Prilog sa skupa u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Tkalčec, Tatjana Gradišta u široj okolici Križevaca: arheološki prilog poznavanju plemstva srednjovjekovne Križevačke županije // Cris : časopis Povijesnog društva Križevci / Tkalčec, Tatjana (ur.). 2017. str. 15-33

Podaci o odgovornosti

Tkalčec, Tatjana

hrvatski

Gradišta u široj okolici Križevaca: arheološki prilog poznavanju plemstva srednjovjekovne Križevačke županije

U široj okolici Križevaca, nekoć središta srednjovjekovne županije koja je činila okosnicu tzv. Regnum Sclavoniae, uz učestalo spominjane gradove (burgove) Veliki i Mali Kalnik, nalazi se desetak manjih utvrda od kojih većini nisu poznati spomeni u povijesnim izvorima. S obzirom na to izostala je i njihova obrada u stručnoj povijesnoj literaturi. Poneka od tih gradišta do sad nisu bila poznata niti arheološkoj struci. Cilj ovog rada jest upozoriti na te lokalitete, dokumentirane tijekom arheoloških rekognosciranja, te ih pokušati povezati s lokalitetima ili mogućim vlasnicima, odnosno plemićima koji su, prema objavljenim povijesnim izvorima, u tom prostoru imali svoje posjede. Ostaci tih utvrda očituju se u prostoru kao nizinska ili visinska gradišta, istaknutog središnjeg uzvišenja, okružena obrambenim sustavom (opkopom, bedemom). Materijal od kojeg su bila građena stambena, gospodarska i fortifikacijska zdanja uglavnom je bilo drvo i zemlja, no na ponekima, osobito onima datiranima u sam izmak kasnog srednjeg vijeka, koristi se i opeka kao građevinski materijal. Iako je iz postojećih povijesnih i arheoloških izvora u mnogim slučajevima teško pronaći poveznicu između samog lokaliteta i mogućeg vlasnika, evidentno je da pravo (i financijske mogućnosti) gradnje utvrda imaju isključivo pripadnici višeg staleža. U radu se postavlja pitanje socijalnog ranga plemstva koje je gradilo te utvrde. Je li i više plemstvo također podizalo gradišta ili njihovu gradnju valja povezivati isključivo uz pripadnike nižih staleža, a u potonjem slučaju kojeg – srednjeg ili i nižeg plemstva?

srednji vijek, gradišta, plemstvo, Križevci

Rad je objavljen u časopisu Povijesnog društva Križevci - Cris 19(2017)1

engleski

Fortifications in Križevci vicinity: archaeological contribution to the knowledge on nobility of mediaeval Slavonia

nije evidentirano

Middle Ages, fortifications, nobility, Križevci

nije evidentirano

Podaci o prilogu

15-33.

2017.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Cris : časopis Povijesnog društva Križevci

Tkalčec, Tatjana

Križevci: Povijesno društvo Križevci

1332-2567

Podaci o skupu

Znanstveni skup „Krvavi sabor križevački i hrvatske zemlje u 14. i 15. stoljeću“, Povijesno društvo Križevci i Zavod za znanstveno-istraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Koprivničko-križevačke županije u Križevcima, Križevci, 3. lipnja 2017.

predavanje

03.06.2017-03.06.2017

Križevci, Hrvatska

Povezanost rada

Arheologija