hrvatski

Migracijska politika Republike Hrvatske: Pogon ili kočnica razvoja?

Iako se tradicionalno Hrvatska smatra emigracijskom zemljom, uslijed brojnih političkih i ekonomskih iseljavanja tijekom stoljeća, današnji geopolitički izazovi čine ju također i značajnim tranzitnim teritorijem. Preko njega je od jeseni 2015. do proljeća 2016. prešlo preko 660.000 izbjeglica i drugih prisilnih migranata. S druge strane, teško se može govoriti o promjenama regularnih migracijskih obrazaca kojima Hrvatska postaje imigracijsko područje, no na djelu jest izmjena nekih od osnovnih parametara useljavanja po kojemu, za razliku od prijašnjih uglavnom međurepubličkih migracija unutar bivše države, sada sve više počinju prevladavati imigracija državljana drugih zemalja Europske unije. Uz to, sve veći i značajniji obimi iseljavanja radno i reproduktivno najvitalnijih dijelova populacije Hrvatsku stavljaju pred nove socijalne, ekonomske, kulturne, političke, sigurnosne i humanitarne izazove. Pri tome, iznimno negativni demografski trendovi (depopulacija i iseljavanje), u dugoročnoj perspektivi donose problematične scenarije kojim se donekle mogu ugroziti i temeljne sigurnosne postavke održivosti ekonomskog, socijalnog i mirovinskog sustava. Država, pritisnuta brojnim drugim, primarno ekonomskim problemima, ne ulaže dovoljno resursa u razvoj jasne strategije i plana socio-demografske obnove, kao ni migracijske politike koja bi bila u skladu s ekonomskom, demografskom i politikom prostornog razvoja. Cilj ovog rada je prikazati tradicionalne i suvremene migracijske obrasce u Hrvatskoj, te analizirati pojedine odrednice dosadašnjih migracijskih politika Republike Hrvatske, koje određuju sigurnosne, humanitarne, azilne i integracijske strategije države. Koristeći raspoložive statističke podatke o neto migracijama, druge sekundarne publikacije, te službene dokumente, autori ukazuju na nužnost osmišljavanja pro-imigracijskih mjera u projektiranju uravnoteženog ekonomskog, demografskog i prostornog razvoja Hrvatske.

migracijska politika, Hrvatska, izbjeglice, ekonomski, demografski i prostorni razvoj

Rad je izložen na 21. znanstvenom skupu Centra za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.