hrvatski

Sekundarno stanovanje i socijalna održivost lokalnih zajednica u Hrvatskoj

Sekundarno stanovanje, odnosno praksa povremenog boravaka zbog odmora i(li) rekreacije u vikendici, dakle, u drugom stanu ima dugu tradiciju u Hrvatskoj. U posljednjih pedesetak godina intenzivno širenje sekundarnog stanovanja proizvelo je oko 250.000 stanova za odmor (2011.), a samo u razdoblju 2001.-2011. njihov je broj narastao za oko 65.000 jedinica. Pritom rast broja stanova za odmor znatno nadmašuje rast broja nastanjenih stanova, a rezultat toga je povećanje gustoće sekundnog stanovanja. Dok na nacionalnoj razini u prosjeku imamo 16 stanova za odmor na 100 nastanjenih stanova, u nekim priobalnim županijama u prosjeku na 100 nastanjenih stanova dolazi 60 i više stanova za odmor. Navedene brojke sugeriraju da raste broj jedinica lokalne samouprave u kojima širenje sekundarnog stanovanja postaje nezaobilazno pitanje upravljanja njihovim razvojem. U tome kontekstu, socijalna dimenzija razvoja sekundarnog stanovanja, konkretno utjecaj vikendaša na socijalnu strukturu i socijalnu dinamiku u naseljima s većim brojem vikendica u fokusu je interesa znanstveno-istraživačkog projekta Sekundarno stanovanja i socijalna održivost lokalnih zajednica u Hrvatskoj.

sekundarno stanovanje, socijalna održivost, lokalne zajednice, Hrvatska

nije evidentirano