Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Tradicijske priče iz Zagore (CROSBI ID 15359)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena) | domaća recenzija

Dragić, Marko Tradicijske priče iz Zagore. Split: Književni krug Split ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2017

Podaci o odgovornosti

Dragić, Marko

hrvatski

Tradicijske priče iz Zagore

Zagora je povijesno- zemljopisni kraj koji obuhvaća područje od Muća i Lećevice do Drniša. Zagora i Dalmatinska zagora nisu istoznačnice. Pod pojmom Zagore u užem smislu smatra se područje u zaleđu Splita, Trogira i Šibenika. Zagora je od 11. stoljeća bila zasebna cjelina sa središtem u Bogočinu kod Unešića. Višestoljetne nenarodne vlasti nametnule su stereotipe po kojima su Zagorani smatrani zaostalima. Međutim, Zagora je iznjedrila mnoge znamenite osobe u umjetnosti, znanosti, športu i uopće u svim sferama ljudskoga djelovanja. U monografiji se pored terensko- istraživačkoga rada rabe i metode deskripcije, analize, komparacije i sinteze. Cilj je monografije od zaborava sačuvati tradicijske priče Zagore koje su važan segment nematerijalne kulturne baštine koja je i prema UNESCO-voj Konvenciji iz 2003. godine ključni segment prepoznavanja i definiranja kulturnih identiteta koji su osobito ugroženi. Monografiju čine poglavlja i potpoglavlja: 1. Novele, 2. Predaje (2.1. Povijesne predaje, 2.2. Etiološke predaje, 2.3. Mitske predaje, 2.4. Demonološke predaje, 2.5. Eshatološke predaje, 2.6. Pričanja iz života, 3. Bajke, 4. Basne, 5. Anegdote, 6. Legende. Tradicijske priče imaju estetsku i životnu funkciju. Nematerijalna kulturna baština najzaslužnijom je za očuvanje identiteta svakoga naroda. U toj baštini sadržano je višestoljetno i višetisućljetno iskustvo. Svaka od navedenih priča edukativna je i didaktična. Poučnost je u nekim navedenim pričama iskazana kao mudroslovica. Takav je, primjerice, završetak priče o urocima: Ne valja o nikome nešto ružno govorit, a ni mislit. Nikad ne znaš di đava čuči i čeka. Usmena književnost općedruštveno je korisna. Neke od navedenih priča imaju antologijsku vrijednost. Prosječna starost stotinjak kazivačica i kazivača u ovoj monografiji je preko 70 godina. To nas upozorava da je golem dio nematerijalne kulturne baštine zauvijek prekrila koprena zaborava.

Novele ; Predaje (Povijesne predaje, Etiološke predaje, Mitske predaje, Demonološke predaje, Eshatološke predaje) ; Pričanja iz života ; Bajke ; Basne ; Anegdote ; Legende.

nije evidentirano

engleski

Traditional stories from Zagora

nije evidentirano

Tales ; Historic tales ; Etiologic tales ; Mythycal tales ; Demonological tales ; Ecclesiastic tales ; Every-day tales ; Fairytales ; Fables, ; Anecdotes ; Legends

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Split: Književni krug Split ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

2017.

978-953-163-447-2

254

objavljeno

Povezanost rada

Filologija