hrvatski

Odnos dominantne visine,dimenzije sječive zrelosti i normalne drvne zalihe u prebornim sastojinama

prema važećem Pravilniku za uređivanje šuma preborne(raznodobne šume) u Republici Hrvatskoj uređuju se po metodi normala,odnosno prema "Novom sistemu uređivanja prebornih šuma". "Novi sistem uređivanja prebornih šuma" Klepac(1961) utemeljuje se na Susmel-ovim korelacijama za jelu,Collette-ovim za bukvu te Šurićevim bonitetnim razredima.U Susmel-ovim i Collette-ovim korelacijama srednja visina dominantnih stabala je onaj mjerljivi parametar konkretne šume koji predstavlja vezu između šume i njene normale.Normalu bi dakle mogli konstruirati za svaki konkretni slučaj,na temelju izmjerene srednje visine dominantnih stabala.Međutim ovdje nastaje problem snižavanja srednje visine dominantnih stabala(uodnosu na one koje je koristio Klepac):a)uslijed različitog definiranja pojma dominantne visine;b)uslijed smanjenja dimenzija fiziološke zrelosti na dimenziju sječive zrelosti.Autori su u ovom radu istraživali u kojoj mjeri snižavanje srednje visine dominantnih stabala izazvano različitim definiranjem dominantne visine ili izgospodarenošću određenog promjera sječive zrelosti utječu na smanjenje drvne zalihe prema "Novom sistemu..." konstruiranih normala.Autori su za istraživanja koristili:a)originalne Klepčeve normale za II,II/III i III bonitetni razred korigirane na njemačke debljinske stupnjeve,uz fiziološku zrelost te dimenzije sječive zrelosti od 70 i 60cm;b)četiri stvarne sastojine:dvije izgospodarene preborne sastojine iz gospodarske jedinice "Milanov vrh"(odsjeci 2b i 13a),kod kojih raspodjele broja stabala završavaju s debljinskim stupnjevima 77,5cm te 62,5cm,te dvije sastojine prelaznih oblika iz gospodarske jedinice "Crni lug"(odsjeci 39c i 61b) kod kojih raspodjele broja stabala završavaju s debljinskim stupnjem 97,5cm.;c)srednju visinu dominantnih stabala za gospodarsku jedinicu "Belevine" izmjerenu prilikom izrade Programa gospodarenja za g.j. "Belevine".Dominantne visine definirali smo prema Susmelu i Weiseu,a u g.j. "Belevine" na svakom hektaru površine izmjerili su visinu najvišem stablu,te su srednju visinu dominantnih stabala izračunali kao njihovu srednju vrijednost.Snižavanjem srednje visine dominantnih stabala ili dimenzije sječive zrelosti dolazi do smanjenja drvne zalihe tih uz nove uvjete konstruiranih normala. To smanjene promatrano po metru visine je gotovo konstanta i iznosi oko 11m^3/ha za III bonitet uz dimenziju zrelosti 60cm,do 16-17m^3/ha na II bonitetu uz fiziološku zrelost odnosno 17-18m^3/ha u odsjeku 39c koji se nalazi na II bonitetu,ali mu je tarifa viša od Šurić-Pranjić tarife.Maksimalno relativno sniženje zalihe iznosi 146,31m^3/ha,a postotno 37,38%.Postotno smanjenje po metru visine kreće se od oko 3,1% za II bonitet uz dimenziju zrelosti od 60cm do 4,1-4,2% za III bonitet uz fiziološku zrelost.Stoga,da bi se izbjeglo snižavanje drvne zalihe normale uslijed različitog definiranja dominantnih visina,prilikom uređivanja prebornih šuma treba koristiti originalne Klepčeve normale,koregirane na njemačke debljinske stupnjeve.

normala;dominantna visina;dimenzija zrelosti;drvna zaliha

nije evidentirano