hrvatski

Korištenje arhiva poplava i paleopoplava za procjenu budućih ugroza od poplava

Poplave spadaju među najrazornije prirodne katastrofe koje se javljaju na svim prostorima planete te uzrokuju gubitke ljudskih života, štete na infrastrukturi, ekonomske krize i velike ekološke štete. Pouzdana saznanja o njihovim budućim pojavama ključna su za održivi razvoj svih društvenih zajednica i ekosustava. Čini se da je u posljednjim desetljećima došlo do povećanja broja poplava na cijeloj planeti. Pretpostavlja se da će klimatske promjene u interakciji s ljudskim djelatnostima uzrokovati povećavanjem brojnosti i razornosti različitih vrsta poplava u budućnosti. Dio znanstvene zajednice smatra da će proces globalnog zagrijavanja utjecati na intenzifikaciju hidrološkog ciklusa što bi moglo rezultirati izmjenom čestine i veličine hidrometeorloških ekstremnih pojava. Treba ipak biti oprezan jer su projekcije klime vezane s pojavom ekstremnih oborina za sada još uvijek nepouzdane. Razlog tome se nalazi u složenosti procesa variranja oborinskih obrazaca u regionalnim mjerilima. Ključan problem za donošenje pouzdanih zaključaka predstavlja ograničena vremenska i prostorna pokrivenost, praktično svih regija na planeti, pouzdanim sustavom klimatskog monitoringa. Tu se prije svega misli na nedostatak automatskih registratora oborina, i njihovo relativno kratko vremensko razdoblje mjerenja, ali i na nedostatak instrumentalnih motrenja drugih klimatoloških parametara koji utječu na formiranje velikih voda i poplava.

poplava

nije evidentirano