hrvatski

Europski gospodarski i socijalni odbor: Kula od karata ili utvrda civilnog društva?

Ovaj rad pokušava razjasniti na koji način i do koje mjere savjetodavna tijela, konkretnije Europski gospodarski i socijalni odbor (Odbor), suštinski pridonose upravljačkim procesima u Europskoj uniji (EU) i legitimnosti donošenja odluka. Pored općenitog priznanja kako su savjetodavna tijela koristan izvor informacija i stručnog znanja, rijetki su ozbiljniji pokušaji da se rasvijetle mehanizmi djelovanja savjetodavnih tijela EU-a. Doprinos ovog rada u tome je što rasvjetljava dodanu vrijednost Odbora. Autor primjenjuje diskurzivni institucionalizam i taksonomije legitimnosti kako bi objasnio funkcionalni razvoj i karakter Odbora te zaključuje da se Odbor tek u manjem opsegu posvećuje utjecanju na konačne zakonodavne prijedloge u EU-u (poglavito oko tema javnih politika u kojima raspolaže specifičnim znanjima, administrativnim i idejnim kapacitetima), a više profiliranju sebe kao “mostobrana” prema EU-u za organizacije civilnog društva (OCD). Čini to tako što djeluje poput deliberativnog foruma i kao nišna institucija koja se posebno specijalizirala za izgradnju civilnog društva, posredovanje i održavanje dobrih odnosa s OCD-ima u zemljama članicama, kandidatkinjama i trećim zemljama. Konačno, Odboru se otvara nova prilika da prenosi glas civilnog društva na europsku razinu i utječe na procese socio-ekonomskog upravljanja u EU-u, i to kroz procedure takozvanog Europskog semestra.

Europski gospodarski i socijalni odbor ; civilno društvo ; Europska unija ; savjetodavna tijela ; europsko zakonodavstvo ; civilni dijalog

nije evidentirano