hrvatski

Neuro-hormonska regulacija stresnog odgovora i učinak na imunost domaćih životinja

Stres je nespecifični odgovor tijela na stresor kojeg organizam doživljava kao prijetnju homeostazi. Svaki stresor uzrokuje stres i specifičnu akciju, a očitovanje bolesti osim o specifičnoj akciji stresora ovisi o unutrašnjim čimbenicima jedinke (dob, spol, pasmina, gensko naslijeđe) i vanjskim čimbenicima (hranidba, način držanja i dr.). Razlikuju se dva tipa stresa, pozitivni (eustres) i negativni stres (distres). Stresni odgovor je korisna fiziološka reakcija na stres, a sastoji se od tri faze: faze alarmne reakcije, faze rezistencije i faze iscrpljenost, a čine ga kombinacija promjene ponašanja, odgovora autonomnog živčanog sustava te neuroendokrinog i imunološkog odgovora. Krajnji rezultat stresnog odgovora može biti povratak u homeostazu ili razvoj patološkog stanja. Glavnu ulogu u regulaciji stresnog odgovora imaju hormoni nadbubrežne žlijezde i simpatički živčani sustav. Stres može suprimirati, potencirati ili ne imati nikakav učinak na imunosni sustav ovisno o tipu stresora (psihički, fizički itd.), o genskim svojstvima jedinke, starosti, društvenoj hijerarhiji i akutnom ili kroničnom tijeku djelovanja. Pri dužem djelovanju stresora imunosni sustav je suprimiran posredstvom osi hipotalamus- hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Utjecajem na gensko naslijeđe kao na unutarnji čimbenik, selekcijskim uzgojem se pokušava smanjiti osjetljivost životinja na stres što posljedično rezultira bržim rastom, boljom raspolodnom sposobnošću i smanjenom pojavnosti bolesti.

stres, stresni odgovor, nadbubrežna žlijezda, imunost, selekcijski uzgoj

nije evidentirano