hrvatski

Utjecaj dušikovih spojeva na fotosintetske pokazatelja u lišaja Flavoparmelia caperata

Lišaji su dobri bioindikatori kvalitete zraka pa ih se u zadnje vrijeme često koristi za praćenje emisije amonijaka i dušikovih oksida. Cilj ovog istraživanja je bio odrediti osjetljivost vrste Flavoparmelia caperata (L.) Hale na povećanu količinu dušika u obliku amonijevih i nitratnih iona te utvrditi utječe li intenzitet svjetla na učinak dušika. Uzorke lišaja sam tretirala uranjanjem u 1 mol dm-3 otopinu kalijeva nitrata, 1 mol dm-3 otopinu amonijeva nitrata te 0, 5 mol dm-3 otopinu amonijeva sulftata u trajanju od 30 minuta. Dio uzoraka izlagala sam jačem intenzitetu osvjetljenja (100 μE m-2 s-1), a dio slabijem intenzitetu (40 μE m-2 s-1). Utjecaj dušika analizirala sam mjerenjem pokazatelja fluorescencije klorofila a in vivo, udjela fotosintetskih pigmenata te kvocijentom feofitinizacije nakon 3., 7. i 14. dana tretmana. Tretiranje amonijevim nitratom uzrokovalo je sniženje maksimalnog prinosa fotosustava II, sniženje udjela klorofila a, klorofila b i ukupnih karotenoida te sniženje kvocijenta feofitinizacije što ukazuje na negativan učinak ovog spoja na proces fotosinteze i degradaciju klorofila. Tretiranje amonijevim sulfatom uzrokovalo je povećanje udjela karotenoida 7. dana nakon tretmana te sniženje udjela klorofila b nakon 14. dana. Tretman kalijevim nitratom uglavnom nije uzrokovao značajnije promjene. Intenzitet svjetla nije značajnije utjecao na učinak dušikovih spojeva. Na temelju rezultata može se zaključiti da je ova vrsta osjetljiva na povećanu količinu dušikovih spojeva ali onih koji sadrže amonijeve ione, osobito amonijev nitrat.

Flavoparmelia caperata, lišaji, dušik, pigmenti, fotosinteza

nije evidentirano