engleski

Sustainable land management in organic farm located in Mediterranean Croatia

Na području mediteranskog dijela Hrvatske prevladavaju tla niske plodnosti. Izraženi klimatski ekstremi zahtjevaju prilogodbu u načinu gospodarenja tlima. Nadalje, nepravilna agrotehnika i nedostatak organskih gnojiva često dovodi do degradacije tala uz potencijalno onečišćenje okoliša. Navedena tla većinom su slabo alkalne reakcije, slabo humozna, siromašna hranivima uz loša fizikalna svojstva. Istraživanje se provodi na stacionarnom pokusnom polju (Istarska županija, dolina Raše, OPG Chiavalon). Pokus je postavljen po split-plot dizajnu u tri ponavljanja. Način obrade je glavni faktor pokusa u usporedbi s organskom gnojidbom (CT- diskosni plug do 30 cm, tanjurača, rotodrljača, sjetvospremač ; RT1 – plitka obrada, sjetvospremač ; RT2 – obrada u jednom prohodu kombiniranim oruđem), te tri stepenice pod- faktora „Gnojidba“ (GKG – gnojidba komercijalnim organskim gnojivima, GKSG15 – gnojidba s 15 t/ha domaćim krutim stajskim gnojem i GKSG30 – gnojidba s 30 t/ha domaćim krutim stajskim gnojem). Dobiveni rezultati u sezoni 2016/2017 otkrivaju da je tlu u mjesto istraživanja ujednačeno po kemijskim svojstvima, što ide u prilog prema postavljenim tretmanima pokusa. Vidljivo je da je tlo alkalno s reakcijom u KCl-u od 8, 03 do 8, 17, a u vodi s 9, 05 do 9, 26. Elektrovodljivost tla kretala se je u uskim granicama od 105, 9 do 107, 8 dScm-1. Tlo je slabo (2, 4 %) do dosta humozno (3, 8 %), ovisno o tretmanu. Istraživana tla su u prosjeku vrlo bogato opskrbljeno kalijem (od 30, 7 do 39 mg/100 g tla), ali imaju nizak sadržaj biljci pristupačnog fosfora (od 1, 2 do 6, 1 mg/100g tla). Sadržaj dušika kreće se u prosjeku u dobroj opskrbljenosti (srednja vrijednost 0, 18 %). Provedena obrada na tretmanima značajno je utjecala na otpore tla (p<0.01). Na dubinama 0- 10, 10-20 cm, 20-30 cm i 30-40 cm plitka obrada s podrivanjem u jednom prohodu (RT2) pokazuje manje otpore u odnosu na konvencionalnu obradu (CT) i plitku obradu (RT1). Na dubinama 10-40 cm, ta razlika je signifikantna. Nasuprot obrade, gnojidba nije pokazala implikacije na otpore tla, što je bilo i za očekivati. Općenito, otpori su niski i najveći su na dubini 30-40 cm, ali ipak bilježe razine ispod 2 MPa, što nema negativnih utjecaja na rast korijenovog sustava. Ova pojava pripisuje se vlagi tla koja je visoka uslijed konfiguracije terena koji se nalazi ispod razine mora. Obrada tla je utjecala na vrijednosti zbijenosti tla determiniranog volumnom gustoćom tla (p=0, 020). Najmanju volumnu gustoću (ρv) zabilježio je RT2 (1.29 g cm-3), dok je najveću zabilježio CT tretman (1, 33 g cm-3). Nadalje, utjecaj gnojidbe krutim stajskim gnojem pokazuje značajne implikacije na Stv (p=0, 002). Najveću ρv pokazuje tretman s komercijalnom gnojivima (GKG) (1, 34 g cm-3) dok tretmani s 30 t/ha (GKSG30) i 15 t/ha (GKSG15) krutog stajskog gnoja bilježe manje vrijednosti ρv (1, 30 g cm- 3 i 1, 29 g cm-3). Slični odnosi su zabilježene i prilikom određivanja ukupnog poroziteta. Obrada i gnojidba pokazali su značajan utjecaj na ukupnu poroznost tla. CT tretman pokazao je najmanju poroznost (43, 8%), dok je najveća na RT2 (45, 5 %). Gnojidba s GKG bilježi najmanju poroznost (43, 3 %), dok je najveća na GKSG15 (45, 43). Obrada je rezultirala značajnim razlikama (p<0, 01) između tretmana i pri retencijskom kapacitetu tla za vodu (Kv). U prosjeku istraživana tla imaju osrednje mogučnosti držanja vode svojim unutarnjim silama. Kv je najmanji na CT tretmanu (39, 6 %), dok je najveći na RT2 (41, 6%). Faktor gnojidbe nije pokazao signifikantne uzroke u razlikama Kv među tretmanima (p>0, 05). Struktura tla pokazuje zanimljive rezultate. Prema djelovanju obrade tla na prosjek težina- veličina agregata (engl. Mean weight diameter – MWD), RT2 se pokazala kao obrada koja ostavlja prosječno najveći udio strukturnih agregata (MWD 56, 61), dok je CT obrada s najmanjim prosječnim udjelom strukturnih agregata (MWD 55, 23). Slične vrijednosti dobivamo i usporedbom tradiocionalnih postotnih udjela makro, mezo i mikroagregata u uzorcima tla. Možemo napomenuti da i tu najveći postotak makroagregata (>2 mm) bilježi tlo pod RT2 obradom (91, 72 %), dok je najmanji pod RT1 (90, 04 %). Udio mezoagregata (0, 25-2 mm) najveći je pak na RT1 (9, 53 %), dok je najmanji pod RT2 (7, 80 %). Udio mikroagregata je nizak i kreće se od 0, 43 % na RT1 do 0, 52 % na CT. Gnojidba također utječe na fromiranje i veličinu strukturnih agregata. Vidljivo iz rezultata je da GKSG30 ima najveći MWD (56, 62), dok je najmanji na GKG tretmanu (55, 55). Postotak makroagregata najveći je na GKSG30 (91, 97 %), mezoagregata na GKSG15 (9, 86 %), a mikroagregata na GKG tretmanu (0, 55 %). Ovi razultati, iako dobiveni u početnim fazama pokusa, mogu navesti da gnojidba krutim stajskim gnojem povoljnije djeluje na formiranje i cementaciju agregata u odnosu na peletirana komercijalna organska gnojiva. Ipak, za konkretniju potvrdu treba sačekati uzorke strukture tla prikupljene tijekom iduće vegetacijske godine. Rezultati o emisiji CO2 u atmosferu daju posebnu vrijednost s aspekta mikrobiološke aktivnosti, zadržavanja organske tvari u tlua i očuvanju okoliša. Dobiveni rezultati pokazuju visokosignifikantne ovisnosti emisije CO2 s vlagom tla (p<0.01), a pokazala se je i značajnom u korelaciji s temperaturom tla (p<0, 05). Prosječne vrijednosti CO2 prema tretmanima obrade tla iznose 35, 04 kg ha-1 dan-1 za RT2, za RT1 41, 1 kg ha-1 dan-1 i 41, 72 kg ha-1 dan-1 za CT, dok su prema gnojidbi dobiveni slijedeći rezultati: GKSG30 44, 7 kg ha-1 dan-1 , GKSG15 37, 4 kg ha-1 dan-1 i GKG 35, 8 kg ha-1 dan-1. Tretmani obrade i gnojidbe pokazali su samo relativne razlike (p>0, 05) u emisiji CO2. Interakcijski efekt obrade i gnojidbe ukazuje da je najmanja emisija CO2 iz tla zabilježena na tretmanu RT2 x GKG (26, 4 kg ha-1 dan-1) dok je najveća na tretmanu CT x GKSG30 (46, 4 kg ha- 1 dan-1). Vlaga u tlu je tijekom sezone 2016/2017 bila na visokom nivou, ali je ipak obrada tla pokazala značajne implikacije na konzervaciju u tlu (p<0, 05). Najveći sadržaj vlage u tlu zabilježen je na RT2 tretmanu (34, 0 %), dok je najmanji na tretmanu CT (28, 5 %). Gnojidba, iako nije zabilježila značajan utjecaj na konzervaciju vlage (p>0, 05), ukazuje da je tretman s krutim stajskim gnojem u količini od 30 t/ha imao najveći sadržaj vlage (32%). Temperatura tla kretala se je u prosjeku od 23, 2 °C (RT2) do 29, 3 °C (CT), odnosno od 25, 4°C (GKSG30) do 26, 2 °C na GKG. Infiltracija tla se pokazala najvećom na CT tretmanu (0, 014990 m/s), dok je najmanja na tretmanu RT1 (0, 00800 m/s). Također, gledajući gnojidbu kao faktor najmanja je na GKG (0, 006190 m/s), a najveća na GKSG30 (0, 018000 m/s). I obrada (p<0, 05) i gnojidba (p<0, 01) pokazali su signifikantnost u razlikama infiltracije vode u tlo između tretmana.

tillage, fertilization, organic agriculture, soil structure, yield

nije evidentirano