hrvatski

Rad arhiva u uvjetima suprotstavljenih utjecaja: država - društvo - korisnici

U suvremenom okruženju arhivi teže postati središta kulturnih, znanstvenih i opće društvenih zbivanja. Moderni arhiv na putu je transformacije svoje tradicionalneuloge znanstvene i kulturne ustanove. S razvojem javne uprave, djelatnost se arhiva sve više širila i na tom polju, a otvaranjem široj javnosti tijekom druge polovice XX. st., arhivi su ponudili i niz novih informacijskih službi i usluga za građane. Državni se arhivi, kao javne ustanove koje financira država, nastoje prilagoditi ekonomskim načelima poslovanja koja uvode ostali dijelovi javne uprave. Riječje o općem problemu u upravljanju i financiranju kulturnih djelatnosti i ustanova u kulturi. Taj je trend, s jedne strane, obilježen reduciranjem proračunskih sredstava, a s druge, sve većim oslanjanjem na prihode koji se ostvaruju širenjem i naplaćivanjem pojedinih djelatnosti i usluga. Pri tome se arhivi suočavaju s pravnim i etičkim pitanjima razgraničenja temeljnih i dodatnih usluga koje ovise o specifičnim mogućnostima pojedine arhivske ustanove. Potrebe suvremenog društva arhivima nameću sve širi okvir djelovanja koji u mnogome nadilazi puko čuvanje gradiva i uobičajene usluge istraživačima i korisnicima. Od arhiva se sve više traži da se u oblikovanju svojih usluga usmjere na posebne zahtjeve i interese zajednice u kojoj djeluju. Problem suprotstavljenih očekivanja (država – društvo – korisnici) koji, s jedne strane, uvjetuje potrebu za racionalizacijom službe, a s druge, i sve veća očekivanja korisnika, potrebno je raščlaniti na svim područjima poslovanja arhiva. Zadovoljavajuća rješenja svakako treba tražiti u okviru promišljanja arhiva kao posrednika između širokoga kruga korisnika, uprave i znanosti

arhivi i društvo, arhivska služba, upravljanje arhivima

nije evidentirano