hrvatski

Varijabilnost olova i kroma u tlima panonske Hrvatske s obzirom na crpljenje ugljikovodika

Proces crpljenja ugljikovodika predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš. Plinske i naftne bušotine odnosno isplačne jame i njihove isplake sadrže različite tvari među kojima su kemijski spojevi i elementi rizični za okoliš. Prilikom crpljenja ugljikovodika može doći i do onečišćenja olovom i kromom. Stoga je bitno prilikom vađenja nafte ili plina pozorno pratiti kretanje metala u tlu. Visoke vrijednosti emisije olova u urbanom okolišu imaju kao posljedicu opće probleme sa zdravljem. Krom je u prirodnom stanju prisutan u trovalentnom obliku, dok šesterovalentni krom koji se javlja u okolišu u potpunosti proizlazi iz ljudskih aktivnosti. Njegove pretjerane doze mogu rezultirati prestankom rada jetre i bubrega, anemijom, oštećenjem mišića, kožnom alergijom i astmom. U ovom radu su objedinjeni rezultati određivanja olova i kroma na 919 uzoraka koji su prikupljeni na raznim lokacija u Panonskoj regiji Republike Hrvatske u razdoblju od 1998. godine do 2013. godine, preuzeti iz Agroekoloških elaborata, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Primarni cilj ovog rada bio je utvrditi crpljenja ugljikovodika i eksploatacijskih radova na varijabilnost sadržaja kroma i olova u tlima Panonske Hrvatske s obzirom na režim vlaženja tla i načine korištenja zemljišta. Rezultati otkrivaju visoku varijabilnost olova i kroma u istraživanim uzorcima tla uz srednje koeficijente varijacije od 51, 6 % za krom i 90, 6 % za olovo. S obzirom na izrazitu varijabilnost srednje vrijednosti sadržaja metala u tlima Panonske Hrvatske ne ukazuju na izravan i značajan utjecaj crpljenja ugljikovodika na povišenu akumulaciju olova (23, 1 mg/kg) i kroma (40, 7 mg/kg) u tlima bušotinskih saniranih radnih prostora i bušotinskih radnih krugova u odnosu na sadržaj spomenutih metala u poljoprivrednim i šumskim kontrolnim uzorcima tla.

Tlo ; metali ; nafta ; onečišćenje ; načini korištenja zemljišta

nije evidentirano