hrvatski

Sabor Narodne Republike Hrvatske: organizacija i djelovanje (1945. - 1953.)

U legitimiranju komunističke vlasti u Hrvatskoj/Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata važnu ulogu imale su i tradicionalne institucije zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Njihovo oblikovanje u Federalnoj Državi/Narodnoj Republici Hrvatskoj započelo je 1943. te je nastavljeno do donošenja Ustava NRH 18. siječnja 1947., kojim dobivaju ustavnu potvrdu. U odnosu na njihove ustavne pozicije, u dosadašnjim istraživanjima poslijeratnog političkog sustava u Hrvatskoj zaključeno je da su stvarnu vlast i monopol odlučivanja imala najviša tijela KPJ, tj. KPH. Pri tome stvarni položaj i uloga središnjih državnih tijela u funkcioniranju političkog sustava vlasti u Hrvatskoj nakon 1945. do sada nisu sustavno istraženi te se ovim radom daje doprinos na tom području. Prezentiraju se rezultati istraživanja organizacije i djelovanja Sabora NRH u sustavu vlasti u Hrvatskoj u razdoblju formalnog federalizma i stvarnog centralizma (1945. – 1953.). Postavljeno je više istraživačkih ciljeva: odnos između njegova formalnog ustavnog (de iure) i stvarnog (de facto) položaja u sustavu vlasti, ustroj, sastav, zakonodavna djelatnost i druge funkcije, odnosi s KPH/SKH i republičkim institucijama vlasti, te utjecaj njegova djelovanja na svakodnevni život stanovništva. Njegova organizacija i djelovanje uspoređeni su s organizacijom i djelovanjem Narodne skupštine FNRJ, institucija zakonodavne vlasti drugih jugoslavenskih republika, te drugih država u kojima je bila uspostavljena komunistička vlast, ponajprije Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike (RSFSR) i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR). Postavljeno je nekoliko hipoteza koje su istraživanjem i potvrđene: ustavni položaj vrhovnog tijela državne vlasti u Hrvatskoj Sabor NRH nije ostvarivao u praksi ; bio je organiziran po uzoru na Narodnu skupštinu FNRJ ; njegova zakonodavna djelatnost nije uključivala stvarnu raspravu, već samo formalno normiranje prethodno definiranih političkih ciljeva i ideja KPH/SKH ; u Saboru NRH nije bilo pluralizma političkoga mišljenja ; građani su se obraćali Saboru NRH prvenstveno s ciljem ostvarivanja osobnih prava, ponajprije socijalnih. Osnovne metode korištene u istraživanju su kritička analiza izvora i komparativna metoda. Rezultati su prezentirani kombinacijom tematskog i kronološkog pristupa, a u pojedinim poglavljima sistematizirani su u obliku grafičkih i tabličnih prikaza. Doktorskim radom daje se doprinos boljem poznavanju institucija i političkog sustava vlasti FD/NRH u razdoblju 1945. – 1953. Istraživanje može biti poticaj sličnim istraživanjima i u drugim bivšim jugoslavenskim republikama. Omogućuje se usporedba s političkim sustavima vlasti u drugim europskim državama u kojima je bila uspostavljena komunistička vlast.

Hrvatska, Jugoslavija, ZAVNOH, Ustavotvorni sabor NRH, Sabor NRH, Narodna skupština FNRJ, KPJ, KPH, Ustav NRH 1947., Ustav FNRJ 1946., središnja tijela vlasti, zakonodavna vlast, povijest institucija, razdoblje 1945. – 1953.

nije evidentirano