hrvatski

Koncept dobrobiti djece

Premda se unutar psihologije i drugih znanosti može pronaći veliki broj istraživanja o dobrobiti odraslih, koja u svojem teorijskom određenju ali i mjerenju imaju dugu povijest, istraživanja o dobrobiti djece nisu bila jasno klasificirana, sustavna i jednoznačno određena. S druge strane veliki broj različitih nacionalnih dokumenata u cijelom svijetu temelji svoje aktivnosti i radne planove upravo na ostvarenju i većoj kvaliteti dobrobiti djece. Budući je poveznica između potreba svakodnevnog života, odnosno potreba djece i temeljnih doprinosa društvenih znanosti ključna kako bi se unaprijedila kvaliteta života djece i mladih u svijetu, iznimno je važno jasno koncepcijski odrediti što je to zapravo, dobrobit djece. Stoga je cilj ovog rada prikazati osnovne koncepcijske odrednice dobrobiti koje kreću od teorija psihičkog stanja (hedonistički smjer), preko teorija temeljenih na ljudskim željama, do teorija temeljenih na ljudskim potrebama (eudemonistički smjer). Pritom izvor opisanih teorija nije samo u pozitivnoj psihologiji, već i u drugim disciplinama društvenih znanosti. Nakon ovog općeg određenja, prikazat će se prve teorije dobrobiti djece: Brofenbrennerov ekološki model i Bennetov model djeteta u društvu. No, nedovoljna cjelovitost i složenost ova dva modela rezultirala je kreiranjem suvremenog i danas općeprihvaćenog multidimenzionalnog pristupa u shvaćanju dobrobiti djece Ben-Arieha i suradnika. Ovaj pristup, pored ostalog, detaljno opisuje i psihologiju dobrobiti djece. Na kraju su opisani indikatori i aktualni suvremeni diskursi odobrobiti djece.

ekološki model, eudemonistička dobrobit, indikatori dobrobiti, model djeteta u društvu, multidimenzionalni model dobrobiti djece, subjektivna dobrobit

nije evidentirano