hrvatski

Urbani krovni vrtovi

Ljudi su najprije živjeli u špiljama i jamama, te drugim prirodnim skloništima koja su ih štitila od vremenskih utjecaja i životinja. Prirodna skloništa su pokrivali s materijalom koji se nalazio u području na kojima su živjeli. Koristilo se granje, drvo i debeli slojevi zemlje koji su im omogućavali toplinsku postojanost i život. Krovovi bi se zasuli zemljom i potom zaštitili zelenim krovom. Razvojem novih tehnologija proizvodnje, te razvojem i proizvodnjom novih materijala, postavljen je temelj modernog graditeljstva kojim se mijenjaju tradicionalni krovni pokrovi i tradicijski krovni oblici. Danas su tradicijski krovni oblici zamjenjeni s novim oblicima koji su oslobođeni klasičnih krovnih oblika. Nova današnja arhitektura upotrebljava nove suvremene materijale kao što su beton, čelik i staklo. Upotrebom novih materijala otvorena je mogućnost za primjenom zelenih krovnih vrtova koji se sve više upotrebljavaju i kao ekološki pokrov. Urbani krovni vrt bitan je element zelene gradnje i postaje vrlo važna tema urbanog ozelenjavanja, energetski učinkovite izgradnje i smanjenja emisije stakleničkih plinova. Kod klasičnih građevinskih materijala na krovovima objekata u urbanim područjima, materijali upijaju sunčevu energiju, te ponovno emitiraju dio toplinske energije u atmosferu u obliku topline. Urbana područja tako postaju toplija od okolnih ruralnih područja. Primjenom zelenih krovova koji će se svojim upijanjem sunčevog zračenja boriti protiv urbanog toplinskog učinka, odnosno povećane temperature urbanog područja koje je znatno toplije od okolnog ruralnog područja, ostvariti će se kvalitetno urbano okruženje i poboljšati kvaliteta života građana. Ozelenjavanjem velikog broja krovova u gradovima, urbana temperatura se može smanjiti od 3 do 7 stupnjeva celzijevih. Utjecaj zelenih krovova očituje se i kroz korištenje energije za zagrijavanje i hlađenje u gradovima. Djelovanjem zelenih krovova koji imaju i potencijal da izravno utječu i na zdravlje i dobrobit urbanog stanovništva i koji također pružaju staništa za biljke, insekte i životinje koje inače imaju ograničen prirodni prostor u urbanim sredinama. Zeleni krovovi mogu poslužiti i kao središta zajednice ljudi s ciljem povećanja osjećaja za zajednicu, socijalne kohezije i sigurnosti. Uslijed nedostatka zelenih površina, vrtova i parkova, zelenilo se seli na vrhove zgrada. Prednosti krovnog vrta u urbanim područjima su višestruke: • štiti građevinu i od prirodnih katastrofa kao što su požari i poplave, • filtrijaju zrak i stvaraju kvalitetniju mikroklimu, • apsorbira prašinu i štetne plinove, • upijaju zvuk i smanjuju gradsku buku, • povoljan utjecaj na klimu u urbanom području, • produljenje vijeka trajanja materijala u slojevima krova, • dodatna toplinska zaštita, • ljepša slika grada, • pružanje zadovoljstva građanima, • životni prostor za biljni i životinjski svijet. Zeleni krovovi postaju nezaobilazni arhitektonsko-urbanistički elementi građevina. Kako zbog svoje estetske komponente u arhitektonsko-urbanističkom sklopu, tako prvenstveno i svoje funkcionalne komponente i mogućnosti ublažavanja ekstremnih vremenskih uvjeta, a onda i ostalih funkcionalnih prednosti. Za vrijeme ljetnih mjeseci i visokih temperatura na standardnim krovovima temperatura može doseći i do 70 °C. Zeleni krovovi u urbanim područjima, gdje su temperature i puno više, mogu ohladiti obližnje površine za nekoliko stupnjeva celzijevih, što ih po učinku smješta odmah iza uličnih stabala. Napretkom tehnologije proizvodnje vodonepropusnih brana koje zadržavaju vodu potrebnu za rast biljaka, a ujedno omogućavaju drenažu, omogućavaju rast biljaka na gotovo svakom krovu. Stvaranjem zelenih površina na otvorenom, krovni vrtovi djelomično smanjuju i veliku gustoću izgradnje. Krovni vrtovi osim svojih funkcionalnih karakteristika, pružaju i svoju estetsku i vizualnu komponentu za korisnike vrtova. Prazne i beživotne površine krovni vrtovi pretvaraju u zelenu oazu. Krovovi su osjetljivo okruženje za rast i održavanje biljnih vrsta, jer su biljke osjetljive na sušu, toplinu i hladnoću. Za učinkovit i dugotrajan zeleni krov koji će ispuniti sve prednosti koje ima u odnosu na klasične krovove, preporuča se odabir biljaka koje su razvile otpornost na nepovoljne klimatske uvjete i koje rastu u takvim predjelima. Urbane krovne vrtove prema tipovima dijelimo na: • ektenzivne krovne vrtove • intenzivne krovne vrtove Ekstenzivni krovni vrtovi su po pitanju izvedbe i održavanja formiranog vrta manje zahtjevni od intenzivnih, ali pružaju i manju mogućnost intenzivnog korištenja. Takvi vrtovi se formiraju na teško pristupačnim mjestima krovova zgrada i kao takvi nisu namjenjeni za aktivno korištenje. Imaju znatno manji i tanji sloj supstrata. Na takve se površine sade manje zahtjevne biljke, najčešće sedumi, biljke kojima je dovoljan minimalna dubina supstrata do 10-15 cm, te su otporne na sušna razdoblja, pa ih gotovo i ne treba zalijevati niti posebno održavati. Sedumi odnosno žednjaci ili tustike smatraju se najjednostavnijim i najmanje zahtjevnim vrtnim biljkama (lagana vegetacija uglavnom sukulenti (brojne vrste seduma idr.), mahovina, trava i biljaka koje gusto pokrivaju tlo). Ovi pokrivači tla se vrlo lako uzgajaju na siromašnom i propusnom tlu. Izbor biljnih vrsta za zelene krovove veoma je važan za racionalno održavanje zelenog krova, iskorištenje punog kapaciteta zelene površine krova, maksimiziranja ljetnog hlađenja i potencijalne toplinske izolacije podloge, te sveukupni vizualni dojam zelenog krova. Intenzivni krovni vrtovi su bogatiji vrtovi s dubljim slojem supstrata koji se kreće od 15- 60cm s bogatijim krovnim biljkama i vrtnim elementima. Na njima se može uzgajati veći broj različitog bilja od travnjaka, ukrasnih grmova do manjeg drveća. Izvedba intenzivnih vrtova je nešto složenija i skuplja s obzirom na dublji sloj supstrata. Biljke koje se koriste na intenzivnim krovnim vrtovima nude velike mogućnosti dizajniranja vrta na krovu s mogućnošću sadnje i drveća. Ukoliko je supstrat dovoljno dubok i na krovu osigurano dovoljno vode i hranjiva za rast i razvoj biljaka, ostvareni su gotovo jednaki uvjeti kao da biljke rastu na tlu. Intenzivni krovni vrtovi bogati su stazicama, popločenim sjenicama i vodenim instalacijama i drugim elementima. Intenzivni vrt zahtijeva nešto intenzivniju brigu i deblji sloj supstrata sa navodnjavanjem. Na njemu se mogu uzgajati različite biljne vrste: travnjaci, patuljasto drveće, grmlje, trajnice i dr. Za uspješan rast biljaka intenzivni vrt zahtijeva prihranu biljaka i ostale mjere kao i vrtovi na tlu. Osim krovova građevina na kojima se zelenilo vraća u urbano područje, veliku mogućnost vraćanja zelenila u urbana područja pružaju i pročelja građevina kao mjesto za rast biljaka. Vertikalni vrtovi postoje u raznim varijantama u svim klimatskim zonama, te ih je moguće izvesti na gotovo svim lokacijama. U područjima sa hladnijom klimom vertikalne stijene uglavnom su prekrivene mahovinom i paprati, au toplijim krajevima sa šarenim cvjetnicama. Pažljivo odabrane biljke lijepo će izgledati kroz sva godišnja doba. Poznavajući biljne vrste i njihove potrebe za vodom i mineralima, uzgoj biljaka na vertikalnim plohama s izvedbom vertikalnih zelenih fasada postaje stvarnost. Zadovoljavajući osnovne potrebe biljaka za život, a to su svjetlost za proces fotosinteze i voda sa otopljenim mineralnim tvarima, stvaraju se uvjeti za rast i razvoj biljaka na pročeljima građevina. Ravni krovovi prekrivaju se urbanim krovnim vrtovima gdje njihovi stanovnici na njima uzgajaju biljke, zelenilo, cvijeće i gdje se osjećaju povezani s prirodom i drugim ljudima, gdje se osjećaju opuštenije i zadovoljnije. Gradovi budućnosti će biti pokriveni krovnom vegetacijom koja će pružati ugodnije okruženje na otvorenom prostoru nego u prizemnom dijelu na betonu i asfaltu gusto naseljenih gradova. Krovni vrt je najjeftiniji i među najbitnijim elementima održivog razvoja grada. Krovni vrtovi će odigrati jednu od ključnih uloga u održivom razvoju urbanih sredina i smanjenju posljedica globalnog zatopljenja i smanjenju eliminacije stakleničkih plinova. Urbani krovni vrtovi su jedni od elemenata koji predstavljaju nastojanje da se zemlja i čovjek povežu u jedno. Oni stvaraju dodatnu vrijednost za svoje korisnike u urbanim sredinama. Vrt stvara okoliš za boravak, ugodnije provođenje slobodnog vremena. Prilikom stvaranja vrta važan je ukrasni dio vrta, travnjak, cvjetni nasadi i grmlja, vodeni elementi i pješačke staze na prohodnom krovu. Ako se svi dijelovi vrta dobro isplaniraju i povežu u jednu funkcionalnu i skladnu cjelinu, cijeli prostor krovnog vrta postati će jedna lijepa cjelina oaze mira i opuštanja. Za ljepšu i atraktivniju urbanu sliku grada i pejzaža dovoljno je formiranje zelenih krovova, jer oplemenjivanjem gradskog pejzaža uvelike se utječe na kvalitetniji život i zadovoljstvo u urbanim sredinama. Zeleni krovovi ili vertikalni vrtovi čine dio ekološkog krajolika grada i zajedno sa parkovima i izgrađenim gradskim površinama predstavljaju jedinstvenu novu urbanu sliku grada. Iako krovni vrtovi imaju ekološke, ekonomske i ostale prednosti u odnosu na klasične krovove, ipak su manje zastupljeni. Iako je dugoročno krovni vrt isplativ, potrebno je u startu uložiti veću količinu novca. U Hrvatskoj je još uvijek izgradnja krovnih vrtova povezana s privatnim financiranjem. U zapadnim europskim zemljama daju se poticaji za izgradnju zelenih vrtova. Različitim oblicima javno-privatnog partnerstva, privatni ulagač može izgraditi urbani krovni vrt, a povrat sredstava osigurava iz razlike u troškovima grijanja ili hlađenja. Nakon određenog broja godina vlasnik objekta preuzima objekt s manjim troškovima grijanja ili hlađenja i s bitno manjim troškovima održavanja, jer zeleni krov ima dokazano dulji životni vijek od klasičnih krovova. Za investiranje u zelenu gradnju i povećanje energetske učinkovitosti, dostupni su zeleni stambeni krediti. Zeleni stambeni krediti dostupni su i za kupnju, izgradnju ili dovršetak izgradnje niskoenergetske nekretnine i povećanje energetske učinkovitosti stambene nekretnine (toplinska fasada, ugradnja sunčanih toplinskih pretvarača, vanjske stolarije i slično u što se mogu ubrojati i sustavi zelenih vrtova). Europska unija ulaže velike napore kako bi spriječila klimatske promjene velikih razmjera, u očuvanje okoliša i razvoj energetske strategije. Standardi zaštite okoliša i briga o okolišu u Europskoj uniji jedni su među najvišima u svijetu. Politikom zaštite okoliša zaštićuje se priroda i očuvanje zdravlja i kakvoće života stanovnika europske unije. Europa nastoji zaštititi prirodne resurse, zaustaviti nestajanje ugroženih vrsta i staništa životinja. Za ostvarenje zacrtanih ciljeva Europske unije koja ulaže velike napore kako bi spriječila klimatske promjene velikih razmjera i očuvanja okoliša, primjenom urbanih krovnih vrtova može se doprinijeti ostvarenju ciljeva. Projektni prijedlozi korištenja urbanih krovnih vrtova u svrhu politike očuvanja dugoročnog održavanja biološke raznolikosti, zaštiti i poboljšanju kvalitete okolišta, te zaustavljanje gubitka bioraznolikosti, usluge ekosustava i očuvanja energije koji krovni vrtovi pružaju, mogu biti od velike pomoći nastojanjima EU-a da uspješno provede svoje politike. Ekosustavi pružaju brojne i bitne prednosti za čovječanstvo kao što su hrana, čista voda i čisti zrak. Dodjeljivanje financijskih sredstava ovakvim projektima i odlučivanje o očuvanju okoliša, mogu se dopuniti tradicionalni pristupi sprečavanju gubitka bioraznolikosti u urbanim sredinama.

grad, krovni vrtovi, okolis

nije evidentirano