hrvatski

Schellingov "Spis o slobodi"

Schellingov spis Filozofijska istraživanja o bitstvu čovječje slobode i s time povezanim predmetima ne ograničava se tek na razmatranje slobode svojstvene čovjeku, nego slobodu uzima u najširem smislu, koji se proteže na cjelinu bića, na bitstvo Boga i ono apsolutno samo. Ali taj se spis isto tako ne bavi pojmom slobode kao nekim izdvojenim filozofijskim pojmom, nego predstavlja svojevrsni nacrt cjelokupnog sistema filozofije. Drugim riječima, zadaća toga spisa je, kako kazuje već sam njegov naslov, slobodu čovjeka pojmiti u njenom bitstvu, a to dalje znači utvrditi mjesto pojma slobode u sistemu koji prerasta u filozofiju slobode. Stoga je on ujedno i spis o filozofiji kao takvoj, točnije o tome da sistem filozofije jedino kroz istraživanje bitstva slobode uistinu može dospjeti do pojma onog apsolutnog, odnosno da se jedino u sistemu filozofije koji u sebi uključuje pojam slobode kao svoj temeljni pojam ono apsolutno može na odgovarajući način prikazati. U zborniku su sabrani sljedeći radovi o Schellingovu spisu: Damir Barbarić: Schellingov „Spis o slobodi“, Igor Mikecin: Sloboda i system, Petar Šegedin: Slobodna veza cjeline, Ivan Kordić: Sloboda i nužnost, Stipe Kutleša: Ljubav i priroda u Bogu, Stjepan Kušar: Stvaranje i objava, Ozren Žunec: Zlo i osobnost, Lore Hühn: „Spis o slobodi“ u kontekstu suvremene rasprave o zlu.

Schelling, filozofija, sloboda, zlo, Bog, povijest

nije evidentirano