Odnos mladih prema integraciji azilanata (CROSBI ID 655122)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Ajduković, Dean ; Bakić, Helena ; Stanković, Nikolina ; Matić, Jelena
hrvatski
Odnos mladih prema integraciji azilanata
Najveći val izbjeglica poslije Drugog svjetskog rata u Europi izazvao je brojne posljedice u receptivnim zemljama zbog broja i porijekla izbjeglih osoba. Međunarodni pravni sustav obavezuje zemlje da prihvaćanjem zahtjeva za azil pruže utočište ljudima čija je sigurnost u matičnim zemljama ugrožena zbog političkih, etničkih i vjerskih razloga. U psihosocijalnom pogledu, odobravanje azila pruža sigurnost, ali otvara niz pitanja o integriranju azilanata u društvo koje ih prima. Odnos građana prema izbjeglicama i posebno azilantima bitna je komponenta politika upravljanja integracijom azilanata u društvo. Cilj ovog istraživanja je utvrditi kakav je odnos mladih ljudi u Zagrebu prema integraciji osoba kojima je odobren azil u svjetlu ljudskih prava i spremnosti na prihvaćanje u hrvatsko društvo. Provedeno je grupno i anonimno anketno istraživanje s 1.109 mladih osoba (498 srednjoškolaca iz strukovnih škola i gimnazija, prosječne dobi 17, 7 godina i 611 studenata sa 13 studijskih grupa, prosječne dobi 21, 7 godina), od kojih su 64% žene. Ispitane su predrasude prema azilantima, percipirana realna i simbolička prijetnja od azilanata, stavovi prema zakonskim pravima azilanata i socijalna bliskost prema njima. Radi usporedbe s drugim zemljama, postavljena su i neka pitanja iz međunarodne studije International Social Survey Programme (ISSP, 2013). Istraživanje je provedeno u lipnju 2017. godine. Rezultati su pokazali postojanje umjereno izraženih predrasuda prema azilantima i umjerenu razinu percipirane prijetnje od azilanata, u većoj mjeri realne nego simboličke. Podrška ljudskim pravima azilanata je umjerena do visoka, uz visoki stupanj socijalne bliskosti (više od 90% sudionika bi prihvatilo azilanta kao susjeda i prijatelja). Broj azilanata u Hrvatskoj precjenjuje 55, 4% sudionika, a 48, 7% ih smatra da broj ne treba rasti. Pozitivniji odnos prema svim aspektima integracije azilanata imaju studenti, zatim gimnazijalci, pa učenici strukovnih škola. U usporedbi s nacionalnim uzorcima u nizu EU zemalja, mladi iz Hrvatske pokazuju manji strah zbog kriminala i ugrožavanja naših vrijednosti, u većoj mjeri zagovaraju jednaka prava azilanata kao i državljana, uključujući i pravo na obrazovanje, ali prednjače u uvjerenju da broj azilanata treba smanjiti. Zaključno, ovo istraživanje stavova i odnosa mladih hrvatskih građana prema integraciji azilanata pokazuje njihovu relativnu otvorenost prema ovom pitanju, ali i određene nedosljednosti u stavovima, što pokazuje da se radi o temi prema kojoj još nemaju izgrađen čvrsti odnos. Oni koji su obrazovaniji, kao i u drugim istraživanjima, pokazuju veći stupanj otvorenosti prema integraciji azilanata i u većoj mjeri vide moguće dobiti od njihovog uključivanja u hrvatsko društvo. U odnosu na niz EU zemalja, mladi u Hrvatskoj pokazuju povoljniji odnos prema integraciji azilanata.
azilanti, socijalna integracija, prisilne migracije
nije evidentirano
engleski
The attitude of young people towards the integration of asylees
nije evidentirano
asylees, social integration, forced migrations
nije evidentirano
Podaci o prilogu
63-63.
2017.
nije evidentirano
objavljeno
978-953-55079-6-3
Podaci o matičnoj publikaciji
25. godišnja konferencija hrvatskih psihologa - Psihologija u promociji i zaštiti ljudskih prava i društvene pravednosti - Sažetci priopćenja
Ćubela Adorić, Vera ; Franc, Renata ; Kalebić Maglica, Barbara ; Nakić Radoš, Sandra
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD)
Podaci o skupu
25. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: "Psihologija u promociji i zaštiti ljudskih prava i društvene pravednosti
predavanje
08.11.2017-11.11.2017
Zadar, Hrvatska