hrvatski

Neslužbeno gospodarstvo i razvoj

Neslužbeno gospodarstvo je sveprisutna pojava koja u većoj ili manjoj mjeri prati gotovo sve zemlje bez obzira na stupanj njihova razvoja i oblik organizacije tržišta. Uz brojne negativne učinke na razvoj (visine granične porezne stope, razvoj u malim, neproizvodnim i radnointenzivnim poduzećima, korupcija, dvojne cijene, i slično.) ono ima i pozitivne učinke po gospodarstvo (poduzetnička dinamičnost, veća zaposlenost, veća agregatna potražnja i socijalni mir). Koju će mjeru i kojom žestinom država u suzbijanju neslužbenog gospodarstva poduzeti, ovisi prvenstveno o društveno prihvatljivom obujmu sive zone. Neke su države u određenim političkim i društvenim trenucima sklone tolerirati i velike razmjere neslužbenog gospodarstva kako bi zadržale socijalni mir, dok su druge u različitim društvenim uvjetima manje prijateljske prema neslužbenom sektoru. Zato mjere prema neslužbenom gospodarstvu trebaju biti vrlo pažljivo odmjerene. Većina autora danas smatra kako velika država (veliki udio proračunskih rashoda u BDP-u) koju prati visoko porezno opterećenje pučanstva predstavlja glavni motiv za prelazak u neslužbenu zonu. Zato se vođenjem zdrave fiskalne politike kojom se s jedne strane smanjuje porezno opterećenje, dok se s druge strane javna sredstva učinkovito i kontrolirano troše, sužava i prostor za djelovanje neslužbenog gospodarstva. Razvoj konkurentnih tržišta povećava transparentnost cijelog sustava i također dovodi u pitanje poslovanje u sivoj zoni. Takvom se politikom stvaraju uvjeti za rast poduzeća čime se dodatno istiskuje neslužbeno gospodarstvo.

neslužbeno gospodarstvo; razvoj

nije evidentirano