hrvatski

Matija Divković i likovna kultura Bosne Srebrene oko 1600.

Matija Divković i njegov izdavač Pietro Maria Bertano (kod mletačke crkve »Sveta Maria Formoža«) opremili su izdanjā Nauka karstianskoga, Sto čudesa (1611.) i Beside (1616.) grafikama (drvorezima i bakrorezima). Među odabranim ilustracijama prevladava ikonografija Uskrsnuća, a javljaju se i Navještenje, Krštenje, Preobraženje na brdu Tabor, Silazak Duha Svetoga, Raspeće, Krist propovjeda apostolima. Ikonografija prizora u Divkovićevim knjigama nije snažno obilježena poslijetridentskim duhom, ali pokazuje srodnosti u rješenjima pojedinih likova sa slikama mlatačkoga slikarstva iz najslavnijega stoljeća te škole, Cinquecenta (XVI. stoljeće): putem citata grafike u Divkovićevim knjigama vezuju se za tu školu i tradiciju. S druge strane, u vrijeme oko 1600. godine u Bosni Srebrenoj franjevci i imućni trgovac Stjepan Dragojlović naručuju oltarne slike mletačkoga slikara Baldassare D'Anna, člana slikarske bratovštine u Veneciji (Fraglia pittorica). Krajem XVI. i u privim desetljećima XVII. stoljeća moguće je, dakle, likovnu kulturu franjevaca Bosne Srebrene vezati za umjetničke pojave u Veneciji, te se bez nje ne mogu u punini razumijeti.

Pietro Maria Bertano, ilustracije u djelima fra Matije Divkovića, slikarska bratovština u Veneciji, likovna baština franjevaca Bosne Srebrene

ISBN u Bosni i Hercegovini je: 978-9958-9026-5-9.