hrvatski

Bioraznolikost vodenih beskralježnjaka na prirodnim podlogama u jezeru poplavnoga područja (Park prirode „Kopački rit“, Hrvatska)

Istraživanje faune vodenih beskralježnjaka na različitim tipovima prirodnih podloga provedeno je u poplavnom području Dunava (Sakadaško jezero, Park prirode Kopački rit, Hrvatska) s ciljem utvrđivanja utjecaja različitih tipova podloga na bioraznolikost poplavnih područja. Uzorci su prikupljeni u razdoblju od travnja do studenog 2010. godine na tri postaje u litoralnoj zoni jezera te dvije postaje u zoni limniona. U 52 prikupljena uzorka prirodnih podloga (grančice, biljni ostatci, Ceratophyllum demersum, metafiton i miješani tip uzorka koji se sastoji od manjih grančica, biljnih ostataka i metafitona) utvrđeno je ukupno 76 svojti vodenih beskralježnjaka. Najveći broj svojti pripadao je kukcima (Insecta). Ličinke i kukuljice kukaca bile su zastupljene s ukupno 24 svojte, a brojnošću je dominirala porodica Chironomidae (98% ukupne brojnosti). Odraslim vodenim kukcima pripadalo je ukupno 15 svojti, pri čemu je najveću brojnost imala porodica Veliidae (68% ukupne brojnosti). Ostali predstavnici beskralježnjaka iz skupina Porifera, Hydrozoa, Turbellaria, Nematoda, Mollusca, Oligochaeta, Hirudinomorpha, Tardigrada, Chelicerata, Crustacea i Bryozoa bili su zastupljeni s ukupno 37 svojti. Sastav funkcionalnih hranidbenih skupina zabilježenih beskralježnjaka razlikovao se između uzorkovanih podloga. Predatorima, koji su često u kompeticiji za hranu s juvenilnim ribama, je pripadao najveći broj svojti. Najveću brojnost imali su sakupljači-sabirači, što ukazuje na prisutnost dobro razvijenih zajednica obraštaja i gljivica na svim tipovima podloga. Organizmi koji se hrane većim česticama organske tvari, kao što su bušači i usitnjivači, imali su najmanju brojnost i raznolikost. Najveća bioraznolikost utvrđena je u uzorcima miješanih podloga koje su prisutne na istraživanim postajama tijekom cijele godine. Međutim, metafiton se pokazao kao najpogodniji tip podloge za vodene beskralježnjake te je na njemu utvrđena najveća brojnost. Složena struktura nitastih nakupina metafitona pruža dobar zaklon vodenim beskralježnjacima, a povremeno pojavljivanje metafitona može znatno izmijeniti trofičke odnose u vodenim tijelima poplavnih područja. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na značaj prirodnih podloga u očuvanju bioraznolikosti vodenih beskralježnjaka, što posljedično utječe i na njihove trofičke odnose. Također, rezultati ističu važnost očuvanja prirodnog režima plavljenja u ovakvom tipu staništa budući da o njemu ovisi raznolikost i dostupnost prirodnih podloga unutar vodenih tijela.

beskralježnjaci, funkcionalne hranidbene skupine, prirodne podloge, Dunav

nije evidentirano