Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Gospodarenje podzemnim vodama i zaštita priobalnih krških vodonosnika na primjeru izvorišta sjevernog dijela Hrvatskog primorja (CROSBI ID 335320)

Ocjenski rad | magistarski rad (mr. sc. i mr. art.)

Biondić, Ranko Gospodarenje podzemnim vodama i zaštita priobalnih krških vodonosnika na primjeru izvorišta sjevernog dijela Hrvatskog primorja / Mayer, Darko ; Žugaj, Ranko (mentor); Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, . 2001

Podaci o odgovornosti

Biondić, Ranko

Mayer, Darko ; Žugaj, Ranko

hrvatski

Gospodarenje podzemnim vodama i zaštita priobalnih krških vodonosnika na primjeru izvorišta sjevernog dijela Hrvatskog primorja

Priobalni krški vodonosnici, kako kod nas tako i u svijetu, oduvijek su plijenili pažnju istraživača svojom posebnošću. Zbog brzog prolaska vode kroz nesaturiranu zonu, velikih prividnih brzina podzemnih tokova, ali i blizine velikih gradova postoji mnogo potencijalnih izvora za onečišćenje podzemne vode. Osim uglavnom antropogenih razloga unosa onečišćivača u podzemlje sa kopnene strane, opasnost za priobalne vodonosnike dolazi i sa morske strane zaslanjenjem. Takvi problemi javljaju se uglavnom tijekom ljetnih sušnih razdoblja zbog smanjenog dotoka podzemne vode iz zaleđa, uz istovremeno povećanu potrošnju vode zbog turizma. Tada se zbog precrpljivanja na crpilištima, pojavljuju problemi sa zaslanjenjem priobalnih vodonosnika. Također, i u potpuno prirodnim uvjetima (bez crpljenja ili precrpljivanja) može doći do povišenja saliniteta podzemne vode ukoliko je narušena labilna ravnoteža odnosa slatke i slane vode. Mnogi istraživači kroz povijest nastojali su matematičkim izrazima opisati događanje u podzemlju priobalnih vodonosnika. Osnovna zakonitost odnosa slatke i slane vode koja vrijedi za pješčane otoke u hidrostatskim uvjetima je Ghyben-Herzbergov zakon. Na njega je kasnije nadograđen cijeli niz zakonitosti koje prikazuju hidro-sustav i u dinamičkim uvjetima. Također, uvode se nove discipline kao npr. geofizika i u novije vrijeme hidrogeokemija. Njima se dobivaju podaci o vodonosniku po dubini, ali i sama geneza podzemne vode koja olakšava kasnije donošenje odluka o upravljanju vodonosnikom. Promjena klimatskih uvjeta u geološkoj povijesti, ali i ona recentna, uvelike imaju utjecaja na zbivanja sa odnosom slatke i slane vode u priobalnim vodonosnicima. Globalno zatopljavanje donosi povišenje razine mora, a samim time i narušava ionako labilan odnos slatke i slane vode. Mnogobrojni slučajevi zaslanjenja vodonosnika zabilježeni su uglavnom na crpilištima zbog potrebe stalne kontrole kakvoće vode, ali to nije posebnost crpilišta, već priobalnih vodonosnika kao cjeline. Postoje mnogobrojne studije, izvješća i članci koji opisuju te probleme s različitim prijedlozima sanacija. U Hrvatskoj postoji cijeli niz takvih slučajeva: pulski zdenci, izvor Blaž u Istri, kaptažni zahvati Perilo i Dobrica u Bakarskom zaljevu, crpilište Novljanska Žrnovnica, izvorište Jurjevska Žrnovnica, Vransko jezero u zaleđu Pakoštana, Pantan kod Trogira, crpilište u Slanome, izvor Robinzon južno od Dubrovnika, ali i mnogobrojni primjeri na otocima. Također, na širem prostoru Sredozemlja postoji mnogo takovih primjera: Campo de Dalias kod Almerije u Španjolskoj, zahvat Port-Miou kod Marseillea u Francuskoj, područje poluotoka Salento u Italiji, izvori Almiros i Kiveri u Grčkoj. Ovim radom prikazan je odnos slane i slatke vode na crpilištima Martinšćica u Rijeci, Perilo u Bakarskom zaljevu i Novljanska Žrnovnica južno od Novog Vinodolskoga. Crpilište Martinšćica navedeno je kao primjer vrlo široke fronte kontakta slane i slatke vode. Taj kontakt se nalazi na dubini oko 30 m ispod razine mora i rezultati istraživanja navode na zaključak da nema ekonomske isplativosti za izvođenje injekcijske zavjese na tom lokalitetu već da postoji potreba vrlo dobrog upravljanja vodonosnikom uz praćenje ponašanja vodonosnika po dubini. Izvorište i kaptažni zahvat Perilo u Bakru smješteni su u ljusci vapnenaca unutar fliša. Po prvi puta na našim prostorima, u samoj zoni istjecanja unutar navedene ljuske vapnenaca izvedena je bušotina dubine 100 m kojom je praćena dinamika zone miješanja i praćene karakteristike vodonosnika po dubini. Nakon provedenih istraživanja predloženo je izvođenje injekcijske zavjese na obali mora koja bi fizička odvojila zonu slatke vode od slane vode u podzemlju zatvarajući tu vrlo usku zonu vapnenaca unutar fliša. Također, predlagano je izvođenje duboke bušotine uz sam kaptažni zahvat kao kontrolni mehanizam za automatsko isključenje crpki, ali niti to nije izvedeno. Crpilište Novljanska Žrnovnica primjer je jedne od rijetkih uspješno izvedenih injekcijskih zavjesa. Ona je trebala biti izvođena u tri faze. Nakon izvođenja prve faze injekcijske zavjese i njenog uspjeha, krenulo se u izvođenje druge faze (produbljivanje i širenje u bokove). Pošto druga faza nije pokazala pozitivnih rezultata, pokrenuta su istraživanja početkom devedesetih godina koja su ukazala na postojanje dubokih tokova podzemne vode (oko 100 m dubine) i zonu uzlaznih tokova u zoni istjecanja. To je prekinulo razmišljanja o trećoj fazi injekcijske zavjese i pokrenulo istraživanja u smjeru dobrog upravljanja u uvjetima prijetećeg zaslanjenja. U ranijim istraživanjima rješenja problema zaslanjenja tražena su uglavnom u izvođenju inženjerskih zahvata od kojih su samo nekolicina pokazala očekivane rezultate. Uvidjevši da treba mijenjati pristup grupa znanstvenika je početkom osamdesetih započela sa organizacijom SWIM sastanaka gdje su razmjenjivali iskustva sa raznih dijelova svijeta. Dobri rezultati SWIM sastanaka evaluirali su u nekolicinu Europskih COST projekata sa tematikom priobalnih vodonosnika i njihove zaštite. Glavna razlika od prijašnjih istraživanja je ulazak u duboke dijelove vodonosnika, praćenje zone miješanja slatke i slane vode, procesi unutar te zone, ali i proučavanje geneze podzemne vode. Takav interdisciplinaran pristup uvelike olakšava kasnije donošenje odluka o upravljanju.

hidrogeologija; priobalni krški vodonosnici; odnos slatke i slane vode; zona miješanja; Martinšćica; Perilo; Novljanska Žrnovnica

nije evidentirano

engleski

Groundwater management and protection of coastal karst aquifers on example of northern part of Hrvatsko primorje water-supply sites

nije evidentirano

Hydrogeology; Coastal karst aquifers; Fresh-salt water relation; Mixing zone; Martinšćica; Perilo; Novljanska Žrnovnica

nije evidentirano

Podaci o izdanju

81

16.11.2001.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Zagreb

Povezanost rada

Geologija