hrvatski

Utjecaj podrijetla meda na sadržaj fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet

Fenolni spojevi među glavnim su nosiocima antioksidacijskih svojstava meda, no njihov se sadržaj ne istražuje prilikom zakonske provjere kvalitete tržišnog meda. Iz tog razloga ne postoji standardiziran metodološki pristup te je prisutan manjak podataka o fenolnom sastavu mnogih tipova meda. U ovom radu istraženi su kvalitativni i kvantitativni sastav fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet triju tipova meda – bagremovog, kestenovog i meda lipe podrijetlom iz Hrvatske i Njemačke. Provedene su spektrofotometrijske metode za određivanje antioksidacijskog kapaciteta, kvantifikaciju ukupnog sastava fenola i fenolnih podskupina (flavonoida, flavanola, flavonola i hidroksicimetnih kiselina) te analiza flavonoida tekućinskom kromatografijom visoke moći razlučivanja (HPLC). U uzorcima meda od kestena zabilježeni su najveći kvantitativni sadržaj ukupnih fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet, a s obzirom na geografsko podrijetlo, većina hrvatskih uzoraka meda sadržavala je više fenolnih spojeva i pokazala veći antioksidacijski kapacitet od njemačkih. Rezultati nalažu da biljno i geografsko podrijetlo utječu na završnu kvalitetu meda s obzirom na njegov fenolni sastav i antioksidacijski kapacitet.

antioksidans, apikultura, HPLC, polifenoli

nije evidentirano