hrvatski

Fakcija i fikcija o kugi u predajama Hrvata

U srednjem vijeku od kuge je u Europi umrla trećina pučanstva. Kuga je harala i u novom vijeku sve do prvih decenija 20. stoljeća. Kuga se još uvijek pojavljuje u nekim dijelovima svijeta, primjerice u Kini, SAD-u i drugdje. U percepciji Hrvata kuga je antropomorfirano demonsko biće. U poljičkome kraju pripovijeda se da se pojavljivala kao crna strašna ženetina sa srpom u ruci i gdje god bi došla sve bi pomrlo. Po makarskoj tradiciji kuga se pojavljivala kao visoka žena, oštroga duguljastoga nosa, mrkoga lica, zelenih očiju, noktiju kao u lisice, a imala je kosu poput grive u stare kobile. U Bosni se govorilo da kuga hoda kao „nešto“ noseći strijele. Kuga se, po narodnom vjerovanju Hrvata, pokazivala kao kostur djevojčure u bijelim haljinama, a nestajala je pred zoru u obliku vatre. Svojim dodirom je izazivala smrt. Kuga bi noću tražila od prolaznika da je ponesu uz prijetnju da će umrijeti ako je ne ponesu. Međutim, u stručnoj i znanstvenoj literaturi iznimno su nedostatni podatci o kugi. Stoga se u radu navode i multidisciplinarno interpretiraju suvremeni zapisi. Od pedesetak povijesnih, etioloških i demonoloških predaja koje se navode u radu četrdesetak je suvremenih izvornih terenskih zapisa koji su nastajali od 1997. do 2015. godine u Republici Hrvatskoj i Bosni Hercegovini.

demonsko biće – kuga ; epidemija kuge ; smrt ; kužni grobovi ; kužna groblja ; tragične ljubavi

nije evidentirano