hrvatski

Mogućnosti eksploatacije pozemne vode iz aluvijalnog vodonosnika između Zagreba i Siska

Cilj magistarskog rada je ocjena pogodnosti podzemne vode na području između Zagreba i Siska za korištenje u vodoopskrbi okolnih potrošača, te davanje smjernica za daljnja istraživanja kojima bi se povećale spoznaje o hidrogeološkim uvjetima vodonosnika. Razmatrano područje pripada jugozapadnom dijelu Središnje Hrvatske. Prostire se nizvodno od šireg zagrebačkog područja na sjeveru do Siska na jugu, a zapadnu i istočnu granicu istraživačkog područja predstavljaju Vukomeričke gorice i rijeka Sava. Dosadašnja hidrogeološka istraživanja ovom području nisu pridavala osobitu važnost, jer su hidrogeološki uvjeti zagrebačkog vodonosnika s velikim zalihama podzemne vode omogućavali nesmetani razvoj. Grad Sisak potrebe za pitkom vodom rješava zahvatom na rijeci Kupi i rezervnim crpilištem Kopa kojim se zahvaćaju podzemne vode u plitkom aluviju rijeke Kupe. Međutim, zbog rastućih potreba za pitkom vodom s jedne strane, te visokog stupnja ugroženosti postojećih crpilišta podzemne vode, a naročito površinskih vodotoka s druge strane, u nekoliko se navrata istraživala mogućnost širenja vodoopskrbnog sustava u područja koja omogućavaju efikasniju zaštitu podzemne vode. Ta istraživanja su bila usmjerena na rubna područja aluvijalnog vodonosnika. U okviru magistarskog rada istraženi su najvažniji elementi koji utječu na mogućnost eksploatacije podzemne vode. To se prvenstveno odnosi na strukturu i litološka svojstva vodonosnika, dinamiku podzemne vode i uvjete obnavljanja, te kemizam podzemne vode. Geometrija slabopropusnog pokrovnog sloja i vodonosnika prikazana je kartama debljina pokrovnog sloja, dubina podine i debljina šljunkovito-pjeskovitog vodonosnika, te uzdužnim i poprečnim litološkim profilima. Uočeno je postojanje značajnih razlika u vertikalnom i bočnom prostiranju vodonosnika i pokrovnog sloja što je posljedica neotektonskih procesa i paleoklimatskih promjena u kvartaru. Od Zagreba prema Sisku, te približavanjem rubnim područjima prostiranja, debljina vodonosnika postupno se smanjuje, a u istom smjeru raste i heterogenost naslaga. Nizvodno od linije Poljana Lekenička &#8211 ; Martinska Ves šljunak se javlja samo mjestimice i to uglavnom u plićim dijelovima vodonosnika. Sukladno promjenama strukturnih značajki i litološkog sastava mijenjaju se hidrogeološki parametri vodonosnika. Dok uzvodno, na području Črnkovca, koeficijent hidrauličke vodljivosti iznosi do 2000 m/dan, znatno manje vrijednosti su kod Pešćenice &#8211 ; 400-500 m/dan, te Prerovca i Dubrovčaka &#8211 ; 33 m/dan, odnosno 20 m/dan. Na krajnjem jugoistočnom dijelu terena zbog visokog udjela sitnozrnate komponente vrijednost hidrauličke vodljivosti vodonosnika iznosi oko 5 m/dan. Približno do linije Pešćenica &#8211 ; Stružec Posavski debljina slabopropusnog pokrovnog sloja rijetko prelazi 4 m. Međutim, u središnjem i jugoistočno području, a osobito približavanjem savskom koritu debljina pokrivača postupno raste, mjestimice i preko 20 m. Pokrovne naslage su izrazito heterogenog sastava. Bočno i vertikalno izmjenjuju se proslojci s različitim udjelima gline, praha i pijeska, a mjestimice su registrirane i pojave treseta. Vrijednosti hidrauličke vodljivosti pojedinih litoloških članova variraju u rasponu od <1x10-4 m/dan do 5.63x10-1 m/dan. Kartama hidroizohipsi prikazano je stanje niskih i visokih podzemni voda u 1996. god. koje odgovara srednje niskim i srednje visokim vodama. Zapaženo je da u uvjetima visokih voda rijeka Sava napaja neposredno zaleđe gotovo na cjelom području istraživanja. S druge strane, u uvjetima niskih voda Sava drenira podzemlje približno do Desnog Trebarjeva, dok je nizvodno situacija slična onoj u uvjetima visokih voda, tj. odvija se dreniranje podzemne vode prema koritu rijeke Odre. Na zagrebačkom području uočen je trend opadanja razina podzemne vode u vodonosniku što je rezultat erozijskih procesa u koritu rijeke Save i intenzivnog crpljenja vode iz aluvijalnog vodonosnika. Nasuprot tome, između Zagreba i Siska opažen je trend rasta podzemne vode što se dovodi u vezu s naglašenim akumulacijskim procesima rijeke Save nizvodno od zagrebačkog područja, očuvanjem prirodnog stanja vodotoka, te slabijom vezom Save i vodonosnika. Metodama matematičke statistike razmotreni su rubni uvjeti i njihov utjecaj na dinamiku podzemne vode. S ciljem definiranja utjecaja pokrovnog sloja na obnavljanje podzemne vode u vodonosniku, te određivanja čvrstine jakosti hidrauličke veze između Save i zaleđa, provedena je korelacija razina podzemne vode i padalina, korelacija kolebanja razina podzemne vode u pokrovnom sloju i vodonosniku, te korelacija vodostaja rijeke Save i razina podzemne vode u zaobalju. Rezultati linearne korelacije ukupnih mjesečnih padalina i rezultirajuće promjene razine podzemne vode u pokrovnom sloju omogućili su procjenu gornje granica efektivne poroznosti pokrovnih naslaga, nef, u iznosu 0.11. Na temelju razlika maksimalnih i minimalnih vodostaja u hidrološkoj godini, te vrijednosti efektivne poroznosti pokrovnih naslaga, procijenjena je efektivna infiltracija padalina u iznosu od oko 20 % prosječnih godišnjih padalina. Rezultati korelacije razina podzemne vode u pokrovnim naslagama i vodonosniku upućuju na generalno visok stupanj podudarnosti promatranih veličina. Razlike u stupnju korelacijske veze na pojedinim opažačkim mjestima posljedica su lokalnih uvjeta, prije svega debljine i propusnosti pokrovnih naslaga, te blizine površinskih tokova i kontakta s vodonosnikom. Rezultati analize nivograma upućuju na mjestimične kontakte Odre i vodonosnika, kao i Save i vodonosnika. Poznavanje odnosa površinskih tokova i vodonosnog horizonta od velike je važnosti tijekom razmatranja uvjeta napajanja vodonosnika. Raznolikost debljina i površinskog razvoja pokrovnih naslaga uvjetuju različitost hidrauličkog odnosa Save i zaobalja. U uzvodnom dijelu savsko korito se nalazi u šljunkovitom vodonosniku pa je ostvarena izravna hidraulička veza sa Savom. Nizvodno pokrovne naslage postupno zadebljavaju, pa se procjeđivanje vode iz savskog korita odvija kroz slabopropusne naslage. Korelacija savskog vodostaja i razina podzemne vode u vodonosniku na području Dubrovčaka ukazala je na postojanje naznačene do slabe zavisnosti analiziranih veličina, dok je zbog male debljine pokrovnih naslaga na području Strelečkog uspostavljena razmjerno čvrsta veza Save i zaobalja. Prostorna raspodjela koncentracije reduktivnih pokazatelja u podzemnoj vodi posljedica je uvjeta sedimentacije kvartarnih naslaga i dinamike podzemne vode. Na cijelom su području zabilježene visoke koncentracije željeza, mangana i amonijaka koje prelaze MDK za pitku vodu. To je posebice istaknuto na području crpilišta Dubrovčak i Prerovec, gdje je debljina pokrovnih naslaga približno 20 m. Slične koncentracije reduktivnih pokazatelja u podzemnoj vodi treba očekivati u svim predjelima vodonosnika. Sa stajališta pogodnosti podzemne vode za korištenje istraživački prostor podijeljen je na dva područja s približnom granicom na potezu Pešćenica &#8211 ; Prevlaka. Sjeverozapadno se prostiru aluvijalne naslage iz kojih je, uslijed povoljnih strukturnih, litoloških i hidrogeoloških značajki, moguće pridobiti velike količine podzemne vode primjerene regionalnim crpilištima. Nizvodno od navedene granice strukturne značajke vodonosnika ograničavaju zalihe podzemne vode, posebice na mjestima neotektonskih izdignuća. Ipak, povoljnije okolnosti razvoja vodonosnika karakteriziraju područje Martinska Ves - Mahovo, međutim, litološki razvoj vodonosnika u cijelosti uvjetuje niže vrijednosti hidrogeoloških parametara jugozapadnog dijela razmatranog područja. Budući da je detaljno poznavanje strukture i litološkog razvoja vodonosnika, uz uvjete obnavljanja podzemne vode, jedan od osnovnih elemenata koji utječu na izbor povoljnih lokacija mogućih crpilišta, na području nizvodno od Velike Gorice ističe se potreba većeg broja dubokih strukturno-piezometarskih bušotina kojima bi se nabušila podina vodonosnog kompleksa što bi omogućilo detaljnije definiranje geometrije i sastava vodonosnika, te rasporeda i prostiranja slabopropusnih proslojaka.

hidrogeologija; dinamika podzemne vode; kakvoća podzemne vode

nije evidentirano