hrvatski

Tržište rad i njegove specifičnosti u turizmu na području Dubrovačko-neretvanske županije

U radu se nastoji teorijski objasniti mehanizam funkcioniranja tržišta rada i ukazati na specifičnosti u njegovu funkcioniranju, te istražiti, analizirati i ocijeniti stanje na tržištu rada u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s posebnim naglaskom na njegovoj specifičnosti u turizmu, najznačajnijoj djelatnosti Županije. U ovom kontekstu na početku se razmatra savršeno konkurentno tržište rada i posebice način i posljedice njegovog funkcioniranja. Nakon toga se istražuju ograničenja i poremećaji karakteristični za tržište rada nastali zbog izostajanja pretpostavke o savršenim informacijama (tzv. asimetrična obavještenost) kao i djelovanje socioloških činitelja (tj. diskriminacija), ali i mogućnosti njihovog otklanjanja da bi se osigurala alokativna učinkovitost s posebnim naglaskom na ulozi sindikata i njihovom utjecaju na tržištu rada. Teorijsko razmatranje osnovnih obilježja i specifičnosti tržišta rada ukazuju na činjenicu da se ono razlikuje od tržišta dobara i usluga. Ali istovremeno je nužno uvažavati njegova osnovna obilježja i specifičnosti za svaku gospodarsku djelatnost, a posebice sektor usluga odnosno područje turizma. Stoga se navode osnovna obilježja i specifičnosti funkcioniranja tržišta rada u turizmu. U istraživačkom dijelu daje se prikaz stanja na tržištu rada s posebnim osvrtom na njegove specifičnosti u turizmu Dubrovačko- neretvanske županije. Promatrano s ovog aspekta uočeno je da žene predstavljaju dominantnu kategoriju zaposlenih u turizmu Županije. Analiza strukture zaposlenih prema starosnoj dobi pokazuje da je svega trećina zaposlenih u turizmu mlađa od četrdeset godina. Kvalifikacijska struktura zaposlenih izrazito je nepovoljna, budući da turizam i danas najvećim djelom zapošljava radnu snagu s niskim stupnjem obrazovanja, dok je udio visoko obrazovane radne snage još zanemariv posebice kad je riječ o ženskoj radnoj snazi. Većina poslova u turzimu još se obavlja individualnim ručni radom u kojem dominiraju žene, dok su u poslovima rukovođenja one neznatno zastupljene posebno ako se ima u vidu njihov dominantan udio u ukupnoj zaposlenosti. Osim toga, analiza pokazuje da žene u turizmu u prosjeku zarađuju manje od muškaraca, što je jednim dijelom rezultat razlike u razini obrazovanja, a drugim dijelom posljedica djelovanja niza nepovoljnih čimbenika (npr. razlike u strukturi radnih mjesta na kojima rada muškarci ili žene) uključujući i diskriminaciju. Na temelju provedenog istraživanja i dobivenih nalaza predlažu se mjere unapređivanja funkcioniranja tržišta rada, s posebnim naglaskom na jednom od načina poboljšanja kvalitete turističkih usluga.

tržište rada, turizam, zaposlenost

nije evidentirano