hrvatski

Demografska obilježja sjeverozapadne Hrvatske

U radu se analiziraju promjene osnovnih obilježja stanovništva sjeverozapadne Hrvatske. Broj stanovnika sjeverozapadne Hrvatske između 1900. i 2011. godine povećan je 8, 5%, a maksimum stanovništva zabilježen je 1953. godine. Od potonje godine broj stanovnika ovog područja konstantno se smanjuje te je posljednjim popisom 2011. zabilježeno 11, 9% stanovnika manje nego 1953. godine. Sagledavajući popisno kretanje broja stanovnika po županijama u tri karakteristična razdoblja (1900.-2011., 1948.-2011. i 2001.-2011.), uočava se izrazita bipolarnost jer Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka županija imaju pad broja stanovnika u sva tri razdoblja, dok Međimurska i Varaždinska županija bilježe brojčani porast u prva dva razdoblja, a pad broja stanovnika u razdoblju 2001.-2011. godine. Prirodno kretanje razmatrano je za razdoblje 1996.-2015. te je prirodnim putem u tih dvadeset godina sjeverozapadna Hrvatska izgubila 35 tisuća stanovnika dok se broj stanovnika izgubljen mehaničkim putem ne može utvrditi zbog promjena u metodologiji popisivanja ukupnog stanovništva nakon 1991. godine. Pokazatelji dobne strukture stanovništva sjeverozapadne Hrvatske također su izrazito nepovoljni jer je popisom 2011. zabilježeno 21, 6% stanovništva starog između 0 i 19 godina te 22, 8% stanovništva starog 60 godina i više. Iako se između 1981. i 2011. obrazovna struktura stanovništva sjeverozapadne Hrvatske znatno poboljšala, njezina obilježja još su uvijek ispod hrvatskog prosjeka te je posljednjim popisom zabilježeno svega 10, 6% visokoobrazovanog stanovništva starog 15 godina i više.

sjeverozapadna Hrvatska, stanovništvo, ukupna depopulacija, prirodni pad, demografsko starenje, obrazovna struktura

nije evidentirano