hrvatski

Smisao i mogućnost spomenika: o društvenim aspektima i razvojnom potencijalu memorijalne baštine iz razdoblja socijalizma

Otvaranje kritičke rasprave o suvremenim pristupima obnove i revitalizacije memorijalnih objekata i prostora sjećanja vezanih uz Drugi svjetski rat na području Hrvatske i ostalih zemalja bivše Jugoslavije ne pretpostavlja samo cjelovit analitički uvid u obiman i heterogen korpus nastao u razdoblju socijalizma, već i poznavanje specifičnih, promjenjivih i složenih uvjeta, mehanizama i društvenih aktera djelatnih u procesu njihova nastanka. Osim što ovu produkciju smješta u dijakronijsku perspektivu lokalne memorijalne baštine, omogućavajući prepoznavanje specifičnih stilsko-formalnih obilježja poslijeratne spomeničke plastike, takav pristup potpomaže i razumijevanju njihove društvene funkcije te olakšava artikulaciju suvremenih kriterija valorizacije širokog dijapazona tipoloških rješenja i koncepcija, kakvima se kolektivno pamćenje lokalnih zajednica ili većih društvenih skupina upisivalo u urbani i prirodni javni prostor. Međutim, osim s ograničenjima nametnutim službenim politikama pamćenja post-socijalističkog razdoblja i njihovim izraženim utjecajem na aktualne politike valorizacije, zaštite i obnove ovog iznimno ugroženog korpusa memorijalne baštine, sve se češće susrećemo i s problemom adekvatnog pristupa suvremenoj revitalizaciji izvornih koncepcija memorijalnih objekata, čiji su ciljevi nadilazili njihovu memorijalno- reprezentaciju funkciju i kretali se prema zadovoljavanju aktualnih i anticipaciju budućih društvenih potreba. Fizičkom devastacijom velikog broja spomeničkih objekata nije, stoga, izgubljena samo njihova povijesnoumjetnička, etnografska i/ili simbolička vrijednost, već je zanemareno ili onemogućeno ostvarivanje njihova društvenog značaja i razvojnog potencijala – prostorno-urbanističkog, edukativnog, turističko-rekreativnog, ekološkog. Baš kao i proces njihove nekadašnje izgradnje, obnova spomenika morala bi podrazumijevati i poticati širu i aktivniju uključenost lokalnih zajednica, ali i angažiraniji odnos različitih struka kojima je pitanje odnosa povijesti i kolektivnog pamćenja, angažiranog umjetničkog rada te produkcije i borbe za javni prostor u fokusu interesa.

Spomenici Drugom svjetskom ratu, memorijalna baština, rušenje spomenika, spomen-područja, javni prostor

nije evidentirano