Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Promjene u razini zdravstvenih nejednakosti 2003. i 2010. g. (CROSBI ID 417082)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Benković, Vanesa Promjene u razini zdravstvenih nejednakosti 2003. i 2010. g. / Štulhofer, Aleksandar (mentor); Zagreb, Filozofski fakultet u Zagrebu, . 2017

Podaci o odgovornosti

Benković, Vanesa

Štulhofer, Aleksandar

hrvatski

Promjene u razini zdravstvenih nejednakosti 2003. i 2010. g.

Ovaj rad bavi se fenomenom nejednakosti u zdravlju. Rad se fokusirao na razlike u nejednakostima u zdravlju u dvije vremenske točke promatrane na temelju samo procijenjenog zdravlja (u ovom istraživanju zavisna varijabla) i četiri nezavisne dimenzije: psiholoških obilježja, društvene povezanosti, socioekonomskog statusa i dostupnosti zdravstvenih usluga. Cilj rada bio je istražiti utjecaj ekonomskih i psihosocijalnih nejednakosti na zdravstveni status i pristup zdravstvenim uslugama građana Hrvatske, u dobi od 25 do 65 godina, te usporediti povezanosti zdravlja i društvenih nejednakosti u dvije vremenske točke: 2003. godine i 2010. godine. Dodatno, u radu se propituje društvena determiniranost zdravlja, odnosno njegova povezanost s individualnim i skupnim psihosocijalnim obilježjima (optimizam, lokus kontrole i društvena povezanost) te strukturnim ograničenjima (socioekonomski status i dostupnost zdravstvenih usluga). Za potrebe ovoga rada korištena su dva istraživanja: HZA (Hrvatska zdravstvena anketa) 2003. i anketa NUZ 2010. (Nejednakosti u zdravlju). U prvom dijelu analize uspoređuju se rezultati ova dva istraživanja, dok drugi dio obrađuje isključivo rezultate NUZ 2010. Ideja je bila ispitati u jednom dijelu promjene u nejednakostima u zdravlju u dvije vremenske točke, te u drugom dijelu, na uzorku iz 2010. godine detaljnije ispitati odnose nezavisnih dimenzija SES-a, dostupnosti zdravstvenih usluga, društvene povezanosti i psiholoških obilježja sa zavisnom varijablom zdravlje. Također, u radu se istražuje struktura i spolna specifičnost odnosa tih dimenzija.Anketa HZA 2003. provedena je 2003. godine, na uzorku od ukupno 8.806 osoba, a za potrebe ovoga rada od ukupnog broja sudionika izdvojili smo ciljani uzorak – sudionike u dobi od 25 do 65 godina (N=5.143) kako bi se omogućila usporedba uzoraka, te su odabrane određene varijable koje se podudaraju s varijablama u NUZ 2010. Istraživanje NUZ 2010. provedeno je metodom ankete 2010. godine na višeetapnom stratificiranom probabilističkom uzorku iz populacije muškaraca i žena u dobi od 25 do 65 godina (N=1.026). Prva polovina upitnika sadržava indikatore zdravlja (uključujući i indeks tjelesne težine) i zdravstvenih poteškoća, čestice koje opisuju životni stil (pušenje, konzumacija alkohola, fizička aktivnost) te indikatore korištenja zdravstvenih usluga i s tim povezanih prepreka dostupnosti zdravstvenih usluga (udaljenost od liječnika, financijski troškovi itd). U drugome dijelu upitnika ispitivane su osobne karakteristike (sreća, zadovoljstvo, optimizam i lokus kontrole), socijalna povezanost (umreženost i osobni društveni kapital) te sociodemografska obilježja sudionika, njihovih roditelja i kućanstva u kojem žive. Uz korištenje eksploratorne faktorske analize za konstrukciju kompozitnih varijabli, dobiveni podaci analizirani su različitim procedurama koje su uključile deskriptivnu statistiku, bivarijantne analize (jednosmjerna analiza varijance – ANOVA), mutivarijatnu linearnu regresijsku analizu i hijerarhijsku regresijsku analizu. Hijerarhijski pristup korišten je da bismo ustanovili specifičan doprinos SES-a nakon kontrole sociodemografskih karakteristika (dob i spol) u protumačenoj varijanci varijable zdravlje, kao i da se omogući razlikovanje doprinosa SES-a, društvene povezanosti, dostupnosti zdravstvenih usluga i psiholoških obilježja varijabilnosti zdravlja. Nije ustanovljena statistički značajna razlika u razini zdravlja između muškaraca i žena, a dob je, očekivano bila negativno povezana sa zdravljem u obje godine. Obrazovni status se također pokazao značajnim prediktorom zdravlja kako 2003. tako i 2010. godine. Ono što je donekle iznenadilo bila je povezanost između bračnog statusa i zdravlja – osobe koje nisu u braku iskazale su značajno višu razinu zdravlja u obje godine i od udanih/oženjenih sudionika i od rastavljenih, odnosno udovaca/udovica, što je objašnjeno intervenirajućim utjecajem dobi. Nalazi su pokazali da osobe s najmanjim prihodima obilježava značajno niža razina zdravlja od onih s većim prihodima. Prva hipoteza, kojom smo pretpostavljali da će povezanost SES-a sa zdravljem biti veća 2010. nego 2003. godine nije dokazana, odnosno nalazi upućuju na to da nema pomaka ili razlike u povezanosti SES-a sa zdravljem 2003. godine. i 2010. godine. Istraživanjem druge hipoteze, koja je pretpostavljala povezanost između dostupnosti zdravstvenih usluga i SES-a u uzorku iz 2010. godine pokazana je slaba ali značajna povezanost SES-a i dostupnosti zdravstvenih usluga, pri čemu se prvenstveno misli na fizičku dostupnost zdravstvene usluge. Jedno od objašnjenja može se naći u činjenici da je u Hrvatskoj dostupnost liječnika obiteljske medicine uglavnom vrlo dobra, a dio se može pripisati činjenici da onaj dio populacije koji je boljeg socioekonomskog statusa procjenjuje fizičku udaljenost „dostupnijom“ ukoliko primjerice imaju osobni automobil ili resurse kojima će nadomjestiti udaljenost. Također, pitanje je koliko su u uzorku zastupljene osobe kojima je zdravstvena usluga najudaljenija, a to su osobe koje žive na nekim od hrvatskih otoka i u unutrašnjosti države. Osim toga, osobe iznad 65 godina starosti, kod kojih bi po našoj procjeni ova povezanost bila snažnija, nisu bile uključene u ovo istraživanje. Gledajući dalje treću hipotezu, na uzorku iz 2010. godine rezultati su pokazali statistički značajnu pozitivnu povezanosti između varijabli – psiholoških obilježja i društvenih povezanosti i dimenzije zdravlje. U modelu zdravlja testirali smo odnos između zdravlja i nezavisnih dimenzija psiholoških obilježa i društvene povezanosti te dostupnosti i SES-a. Pokazalo se da su dimenzije SES-a i dostupnosti te psihološka obilježja i društvene povezanosti statistički značajno pozitivno povezane sa zdravljem – što je viši socioekonomski status, što je bolja društvena povezanost, što su pozitivnija psihološka obilježja i što je veća dostupnost zdravstvenih usluga, to je viši stupanj zdravlja. Dodatno, rezultati su pokazali da individualne osobine i društvena povezanost imaju veću težinu za zdravlje od strukturalnih obilježja SES-a i dostupnosti zdravstvenih usluga. Dimenzija dostupnosti nešto je slabije povezana sa zdravljem od ostale tri, te pretpostavljamo da se dio njenog utjecaja može pripisati povezanosti SES-a i zdravlja. Spolna specifičnost ovoga rezultata pokazala je da su SES i psihološka obilježja značajni za žene i muškarce, a društvena povezanost, psihološka obilježja i dostupnost zdravstvenih usluga samo za muškarce. Psihološka obilježja malo su bolje bila povezana sa zdravljem kod žena. Potvrđena je hipoteza o statistički značajnoj ali slaboj pozitivnoj povezanosti dostupnosti zdravstvenih usluga i SES-a, te nema razlike u utjecaju SES-a na zdravlje 2003. godine u odnosu na 2010. godinu. Dokazano je postojanje statistički značajne pozitivne povezanosti dimenzija psiholoških obilježja i društvenih povezanosti, a dob se pokazala značajno povezanom s dimenzijom psiholoških obilježja. SES, društvena povezanost i psihološka obilježja statistički značajnije su pozitivno povezani s varijablom zdravlje od dostupnosti zdravstvenih usluga. Što se tiče spolne strukture, SES i psihološka obilježja pokazali su se značajnijim prediktorima zdravlja kod žena, dok su društvena povezanost i dostupnost zdravstvenih usluga bili važniji za muškarce. Praktične implikacije ukazuju da bi pri planiranju intervencije trebalo načiniti razliku između individualnih i skupnih, odnosno strukturnih odrednica zdravlja. Time bi se mjere intervencije mogle bolje usmjeriti, odnosno procijeniti koja mjera utječe na koji tip odrednica i, što je posebno važno, ne zanemariti niti jedne niti druge. U slijedećim studijama preporuča se podrobnije analizirati spolnu specifičnost odnosa između bolesti i društvene povezanosti. Preporuke za buduća istraživanja uključuju manje, specifične studije fokusirane na odnos naših elemenata u posebno ranjivim skupinama kao što su jednoroditeljske obitelji, te uspoređivanje podataka povezanosti zdravlja i SES-a odnosu na populacijske parametre korištene u ovom radu.

nejednakosti, zdravlje, psihološka obilježja, Hrvatska, odrednice zdravlja

nije evidentirano

engleski

Change In The Level Of Health Inequalities In The Years 2003 And 2010

nije evidentirano

inequalities, health, psychological characteristics, Croatia, health determinants

nije evidentirano

Podaci o izdanju

172

24.03.2017.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zagreb

Povezanost rada

Interdisciplinarne društvene znanosti, Sociologija