hrvatski

Zagrebačka industrija 1935.–1939. u kontekstu međuratnog gospodarskog razvoja

Knjiga predstavlja prikaz razvoja Zagreba kao industrijskog središta u međuratnom razdoblju. Na temelju relevantne domaće i strane literature, tiskanih izvora, arhivske građe i periodičkih publikacija promišlja se industrijska povijest grada koja je nezaobilazan dio njegove ekonomske povijesti. Polazeći od gospodarskih procesa u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi između dva svjetska rata (1918.—1941.) i gospodarskoga stanja u Jugoslaviji, analizira se razvoj industrije na mikrorazini na temelju poslovanja poduzeća iz različitih industrijskih grana koja su imala proizvodne pogone, tvornice ili samo sjedišta u Zagrebu u razdoblju od 1935. do 1939. godine. Premda relativno kratko, tematizirano razdoblje omeđeno je tzv. velikim događajima — završetkom velike ekonomske krize s jedne strane te početkom Drugog svjetskog rata s druge. U literaturi se navodi da je to razdoblje ekonomskog rasta koje se podudaralo s vladom Milana Stojadinovića i njegovom novom ekonomskom politikom. Uz prikaz razvoja industrijske djelatnosti, nastoji se istražiti je li, u kojoj mjeri i na koji način proklamirana nova ekonomska politika utjecala na razvoj i strukturu industrijske djelatnosti u Zagrebu. Predmet analize su i oblici koncentracija poduzeća poput kartela i koncerna. Iako je težište na razvoju industrije, prikazuju se i odnosi unutar različitih strukovnih udruženja industrijalaca. Središnji dio monografije je pregled industrijskih grana i pripadajućih industrijskih poduzeća prisutnih u Zagrebu od 1935. do 1939. (prehrambena i poljoprivredna industrija, papirna i grafička industrija, zemljana industrija (industrija građevinskoga materijala), industrija prerade željeza i metala, kemijska industrija, tekstilna industrija, industrija kože, elektrotehnička industrija) uz popis i primjere poduzeća analiziranih na temelju statističkih podataka (podaci o uloženom kapitalu, pogonskoj snazi, prosječnom broju zaposlenih, vrijednosti godišnje proizvodnje te vrijednosti izvoza, kao i podaci o godini osnutka, organizacijskom obliku i podrijetlu vlasništva), čime se dobiva zaokružena slika industrijskoga razvoja Zagreba u drugoj polovici 1930-ih godina. Za izradu tog dijela korišteni su statistički podaci o industriji koji su prikupljani u razdoblju od 1934. do 1939. temeljem Zakona o zemaljskoj odbrani iz 1931. Podatke je prikupljala Inspekcija zemaljske odbrane od 1934. do 1938., kada je taj posao preuzela statistička služba Ministarstva trgovine i industrije. Kao jedinica analize promatra se industrijsko poduzeće, a ne tvornica odnosno proizvodni pogon. Na taj način moguće je pratiti promjene nastale u integraciji poduzeća i/ili promjene u njihovim nazivima. Jednako tako, moguće je pratiti promjene u investicijama, kao i sve druge promjene nastale tijekom poslovanja.

Industrija, Zagreb, međuratno razdoblje, industrijska grana, poduzeće, uloženi kapital, pogonska snaga, prosječan broj zaposlenih, godišnja proizvodnja, izvoz, organizacijski oblik, strani kapital, nova ekonomska politika.

nije evidentirano