hrvatski

Globalni projekt: Je li na pomolu nova velika naracija?

U ovom radu moja temeljna pozicija jest da projekt globalizacije nije proizašao iz Moderne, nego je prije riječ o kreiranom projektu kapitalizma koji započinje odmah iza drugog svjetskog rata uz dvije temeljne pretpostavke koje je tek trebalo izgraditi: prvo, razvitak informacijskih tehnologija što predstavlja tehničku podlogu virtualne komunikacije; drugo, pad berlinskoga zida što označava metaforu za pad socijalizma. Moderni projekt imao je svoje ozbiljenje u modernoj organizaciji. Za razliku od njega, postmodernitet je stanje, a ne ozbiljenje projekta zato što nije ponudio specifičan tip organizacije. Postmodernitet je, nema dvojbe,uspio ukazati na mnoge aporije moderne organizacije, ali nije uspio razviti novu paradigmu primjerenu realnostima novoga vremena. Činjenica jest da u društvenim praksama moderniteta ni individuumi niti organizacije nikada nisu bili pod takvim diktatom okoline, kao što je to u slučaju globaliteta. Za globalno doba svojstveno je da organizacije, uključujući i tijek kojim društvo ide, nisu više isključivo rezultat ljudskoga djelovanja. Odatle, naglasak u istraživanjima sve se više pomiče sa organizacija kao takvih prema procesima organiziranja. Ovo predstavlja ogroman izazov za organizacijsku znanost koja je u globalnome dobu nedvojbeno suočena sa potrebom da potraži smisao društvene transformacije u ozbiljenju jedne nove, globalne naracije. Korist bi mogla biti dvostruka, tako što bi ne samo ljudska organizacija mogla biti zaštićena od opasnosti subordinacije potrebama tehničkoga uma, nego bi i ljudi sami, prije svega u smislu kolektivnih aktera mogli naučiti kako upravljati globalnim izazovima, tako da postanemo gospodari promjena, a ne njihove žrtve.

Globalni projekt; zajednica; vrsnoća; kapitalizam; potrošnja; organiziranje.

nije evidentirano