hrvatski

Razlikovanje crnog bora (Pinus nigra Arn.), običnog bora (P. sylvestris L.) i njihovih F1 i F2 hibrida pomoću diskriminantne analize

Analizirano je pet karakteristika (varijabli) četiriju grupa borova (vrste Pinus nigra Arn. i P. sylvestris L., njihovi F1 i F2 hibridi) i pokazana mogućnost razlikovanja tih grupa pomoću diskriminantne analize. Analizirani su promjeri, visine, dužine iglica, broj zubaca i broj pruga pući. Kod deset godina starih biljaka najveći prosječni promjer na dvije analizirane pokusne plohe imaju biljke običnog bora (7.7 cm), a najmanji crnog bora (3.1 cm). Između F1 hibrida (6.9 cm) i običnog bora u promjerima nije bilo signifikantne razlike, a F2 hibridi su intermedijarni (6.3 cm) crnom i običnom boru. Apsolutno najmanji promjer (1.2 cm) je imalo stablo crnog bora, a najveći (14.6 cm) stablo F2 hibrida. Najveću prosječnu visinu je imao obični bor (2.69 m), a najmanju crni bor (0.93 m). F1 hibridi (2.19 m) i F2 hibridi (2.27 m) su intermedijarni crnom i običnom boru. Apsolutno najmanju visinu (0.28 m) je imalo stablo crnog bora, a najveću (4.40 m) stablo F2 hibrida. F2 hibrid najvećeg promjera (14.6 cm) i visine (4.4 m) je vjerojatno rezultat transgresije. Povećanje broja varijabli u diskriminantnoj analizi (pet varijabli, u odnosu na tri varijable u radu IDŽOJTĆ, 1996) je potvrdilo najbolje razlikovanje grupa P. nigra i F2 hibrida P. nigra x P. sylvestris. Povećana je točnost determinacije svih grupa osim običnog bora: za crni bor sa 73 % na 88.7 %; za F1 hibride sa 52.8 % na 66.2 % i za F2 hibride sa 88 % na 98.2 %. Najbolje moguće razlikovanje (83 % od ukupno objašnjene varijance) je između crnog bora i F2 hibrida nisy. Najveći utjecaj na razlikovanje ovih dviju grupa ima visina stabala (-1.16 h), zatim dužina iglica (0.87 L). Što su visine stabala manje, a iglice duže, vjerojatnije je da se radi o crnom boru, a što su visine stabala veće i iglice kraće, vjerojatnije je da se radi o F2 hibridima. Pomoću klasifikacijskih funkcija moguće je odrediti vjerojatnosti točne klasifikacije novih uzoraka u neku od poznatih grupa. Najtočnija determinacija bila bi za F2 hibride (98.2 %) i za crni bor (88.7 %). Samo na osnovi pet mjerenih karakteristika, determinacija bi za F1 hibride i obični bor bila nepouzdana i neprihvatljiva jer su vjerojatnosti da će uzorci biti točno determinirani 66.2 %, odnosno 29.0 %.

Pinus nigra Arn., P. sylvestris L., F1 hibridi, F2 hibridi, promjeri, visine, dužine iglica, broj zubaca, broj pruga pući, diskriminantna analiza

nije evidentirano