hrvatski

Nacionalizmi u Hrvatskoj početkom 20. st.: etnički identiteti i stereotipi o "nama" i "drugima"

Radom se nastojalo ukazati na jedan od modela prema kojemu je istraživanje nacionalizama i etničkih i nacionalnih identiteta moguće i na temelju konkretnih i provjerljivih podataka. Naime, područje identiteta kao i područje nacionalizama vrlo je složeno jer se nalazi u okvirima sentimenata, odnosno psiholoških činitelja koje je zbog njihove promjenjivosti i "subjektivnosti" vrlo teško racionalno istraživati. Obrise etničkog i nacionalnog identiteta stanovništva Hrvatske i Slavonije nastojalo se upoznati preko popisa stanovništva iz 1900. i 1910., a konkretno iskazivanje nacionalizama preko etničkih i nacionalnih stereotipa hrvatskih intelektualaca u njihovim djelima nastalim početkom 20. stoljeća. Kako je proučavanje etničkih i nacionalnih identiteta, kao i nacionalizama u prihvaćenom modelu neodvojivo od problematike nastanka i razvoja nacije i na tom se polju pokušalo ukazati kako su se promjene vezane za pretvaranje narodnih u nacionalne zajednice događale putem konkretne ljudske djelatnosti na poljima kulture, privrede, vjere, obrazovanja, politike i dr., a ne samo razvojem nacionalnih sentimenata koji su tobože sami po sebi ujedinili stanovništvo na novim, nacionalnim osnovama. Da bi se približila ta konkretnu djelatnost koja je dovela do pojave novih oblika poistovjećivanja s pripadnicima istoga naroda prikazano je djelovanje predstavnika elite srpske etničke zajednice na području Hrvatske i Slavonije, odnosno izgradnja različitih kulturnih, privrednih, vjerskih, obrazovnih i političkih ustanova pod srpskim etničkim imenom koje su homogenizirale cjelokupno srpsko stanovništvo na tom području, dajući pritom moderne obrise njegovom etničkom identitetu. Putem u tisku zabilježenih nacionalnih i etničkih stereotipa koje smatramo jednom od važnijih sastavnica nacionalizama i rijetkim načinom njihova konkretnog iskazivanja nastojalo se u određenom vremenskom odsječku i na temelju provjerljivih podataka ukazati na svu složenost i promjenjivost nacionalnih osjećaja uočavanjem razlike u načinima njihova iskazivanja ne samo od autora do autora, već i kod pojedine osobe. Na taj se način nastojalo upozoriti kako posvemašnje uopćavanje nacionalnih osjećaja i njihovo pripisivanje skupinama ljudi ili čitavom narodu nije najbolji put razumijevanja problematike nacionalizama na provjerljivim, racionalnim osnovama.

nacija, nacionalizam, etnička i nacionalna zajednica, etnički i nacionalni stereotipi, intelektualna elita.

nije evidentirano