hrvatski

Epidemija kuge u Jasenovcu i Hrvatskoj Dubici 1815./1816. godine

Epidemije kuge predstavljale su veliku prijetnju civilnoj i vojnoj Hrvatskoj i Slavoniji sve do početka 19. stoljeća. Početkom 18. stoljeća Habsburška Monarhija je zbog toga započela stvarati veliki sustav sanitarnog kordona koji se protezao uzduž granice s Osmanskim Carstvom. Već 1720-ih uspostavljeni su prvi kontumaci na glavnim graničnim prijelazima, a 1730-ih sustav je gotovo potpuno oblikovan. Epidemije kuge prijetile su hrvatsko-slavonskom prostoru tijekom cijelog 18. i početkom 19. stoljeća. Zadnja važna epidemija kuge koja je zaprijetila prostoru kontinentalne Hrvatske pojavila se na granicama s Osmanskim Carstvom (Savi i Uni) 1812. i trajala je sve do 1816. godine. Radilo se o kraku epidemije koja je 1812.-1816. harala Srbijom i Bosnom, a 1815. godine posebno je bila tragična za Makarsku u Dalmaciji. Komparativno istraživanje pojedinih krakova epidemije posebice je važno za razumijevanje načina širenja, ali i analize načina ljudskog suprotstavljanja toj pošasti. Epidemija kuge 1812.-1816. godine pokazuje kako je teško utvrditi početak, razmjere i kraj pojedinih epidemija jer se one u pojedinim područjima zavuku i ostanu dulje, dok u drugima prođu u jednom (obično sezonskom) naletu. U radu se na primjeru zadnje epidemije iz 1812.-1816. godine govori o učinkovitosti habsburškog sustava sanitarnog kordona te o znanstveno-istraživačkim izazovima koje pruža istraživanje takvih epidemija. Prema poznatim vrelima, epidemija je u dva navrata nakratko izbila i u hrvatsko- slavonskoj vojnoj krajini – 1812. i 1815./1816. godine.

Habsburška Monarhija, sanitarni kordon, Jasenovac, Hrvatska Dubica, epidemija kuge 1815. - 1816.

nije evidentirano