hrvatski

Integracija osoba pod međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo

Osobe pod međunarodnom zaštitom su izbjeglice koje su dobile ili azil ili supsidijarnu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Ciljevi rada su, na osnovi etnografija pojedinačnog, istražiti kako se te osobe integriraju u hrvatsko društvo, kako se zakoni koji se odnose na integraciju provode u praksi, te kako pojedine organizacije ili kolektivi sudjeluju u procesima integracije osoba pod međunarodnom zaštitom. Istraživanje je zasnovano na metodi utemeljene teorije, a u radu su korištene tradicionalne kvalitativne etnografske metode: terensko istraživanja, promatranje, sudioničko promatranje i polustrukturirani intervjui. Uloga lokalnih organizacija u integraciji osoba pod međunarodnom zaštitom istražena je i kroz dvije studije slučaja: kulinarsku zadrugu Okus doma i nogometni klub Zagreb 041. Rezultati provedenih kvalitativnih istraživanja pokazali su da je integracija dinamičan proces koji, s jedne strane, ovisi o kvaliteti institucionalne infrastrukture koju društvo prihvata osigurava osobama pod međunarodnom zaštitom, te, s druge strane, o samoj osobi. Pokazalo se da je od samih osoba pod međunarodnom zaštitom u značajnoj mjeri ovisila uspješnost ostvarenja interakcijskih veza s drugim članovima zajednice, od kojih su se ključnima za integraciju pokazali odnosi s domicilnom stanovništvom. Institucionalna infrastruktura integracije, koju čine zakoni i institucije koje ih provode, pokazala je određene nedostatke, u smislu neprovođenja zakona. Učenje hrvatskog jezika i kulture uz ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i pristup obrazovnom sustavu pokazali su se najslabijim karikama lanca koji je država zakonski dužna osigurati osobama koje su dobile međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. Istraživanje integracije je tako dalo uvide ne samo u živote osoba pod međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj, već i uvide u funkcioniranje institucija pa time i samog hrvatskog društva u razdoblju provođenja istraživanja: od veljače 2015. do kraja ljeta 2017. godine. Hrvatsko zakonodavstvo se u istraženom slučaju nije provodilo u cijelosti ili je provođenje ovisilo o političkom kontekstu, a odgovornost institucija u određenim slučajevima skoro pa nije postojala. Istraživanje je, nadalje, pokazalo i međusobne utjecaje pojedinih područja integracije: uspostavljene ili neuspostavljene društvene veze izbjeglica s članovima lokalne zajednice utječu na rezultate koji oni ostvaruju na područjima smještaja, zapošljavanja, obrazovanja. Pokazalo se i da možemo govoriti o egzistencijalnoj dimenziji integracije u hrvatsko društvo, a nju čini poznavanje hrvatskog jezika i pronalazak posla koji će biti dovoljno plaćen da pokriva elementarne životne potrebe i troškove osoba pod međunarodnom zaštitom.

osoba pod međunarodnom zaštitom, izbjeglica, azilant, azil, integracija, Hrvatska

nije evidentirano