hrvatski

Privatni prostor antičkog grada na tlu Liburnije

Privatni prostor na tlu predrimske i antičke Liburnije nije bio do sada u središtu interesa arheoloških i povijesnih istraživanja. Upravo je slaba istraženost te teme bila razlog pisanja ove disertacije u kojoj se primarno analizirala do sada objavljena građa o najznačajnijim liburnskim sredinama, dakle onima koje su imale najčešće uvažen status kolonije ili municipija. Kroz analizu dostupne objavljene materijalne građe, literarnih izvora, a u pojedinim primjerima i epigrafije, ovdje je dan sintetski prikaz stanovanja Liburna kroz predrimsko i rimsko razdoblje. Raspoloživa građa je u cjelini skromna osobito za predrimsko razdoblje, što je, između ostalog, posljedica slabe istraženosti, ali i kontinuiteta stanovanja na istom mjestu. Upravo su zbog slabe istraženosti predrimskog svijeta u donošenju zaključaka o njegovim karakteristikama ovdje konzultirane antropološke i etnološke studije bazirane na prirodno-geografskim uvjetima života na određenom području. Takav pristup je omogućio da se dobije bolja predodžba načina korištenja liburnskih kućnih prostora, čime je vjerujem, također, ostvaren određeni doprinos u sintetiziranju dosadašnjih spoznaja o predrimskom stanovanju. Na osnovi dostupne građe prikazana je, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, transformacija iz predrimskog u rimski svijet, koja je pokazala da je romanizacija u Liburniji zahvatila sve slojeve stanovništva samo s različitim intenzitetom. Uspostavom rimske vlasti, prihvaćaju se novi standardi gradnje najvidljiviji u primjeni novih materijala i tehnika, ali i samoj koncepciji kućnih prostora i drugim obilježjima, pri čemu je intenzitet promjena ovisio o društveno-imovinskom statusu vlasnika neke nekretnine. Upravo su dragocjeni primjeri nepretenciozne gradnje iz Nina pokazali da je romanizacija kod viših slojeva bila sveobuhvatnija i vidljivija u raznim aspektima privatnog prostora. U disertaciji se posebna pozornost posvetila i tipologiji rimskih prostora te je ovdje dan dosta detaljan pregled njihovih karakteristika, zahvaljujući kojima je u nekim situacijama bilo lakše odrediti tipologiju prostorija unutar liburnskih kuća. Istražene kuće ukazuju da je liburnski svijet imao sličnosti s kampanijskim kućama u arhitektonsko-dekorativnom smislu, premda je pitanje namjene analiziranih prostorija ostalo velikim dijelom otvoreno. Kako se u Hrvatskoj nitko do sada nije sustavno bavio istraživanjem privatnog prostora ova se disertacija može tretirati kao početni korak u pobuđivanju interesa za daljnja istraživanja privatnog prostora. Najveći znanstveni doprinos ove disertacije je u identifikaciji promjena koje se zbivaju u Liburniji po uspostavi rimske vlasti, interpretaciji nalaza vezanih uz privatne prostore u liburnskim gradovima poput Tarsatike, Senije i drugih sredina, kao i sintetiziranju svih rasutih postojećih podataka na jednom mjestu, a kroz to posredno i u unapređivanju poznavanja rimskodobnog privatnog prostora u antičkoj Liburniji, a time u cijeloj rimskodobnoj Dalmaciji, a onda i u rimskom svijetu, kao i upoznavanju akulturacije domaćega življa s novim tekovinama pristiglim uspostavom rimske vlasti. Također važno je istaknuti da će ovdje kreiran korpus podataka i spoznaja moći poslužiti kao osnova za daljnja istraživanja.

Liburnija, grad, privatni prostor rimskog svijeta, metodologija istraživanja privatnog prostora

nije evidentirano