hrvatski

Toponimija ludbreške Podravine

Ludbreška Podravina dio je gornje Podravine – riječ je o zemljopisnome području s desne obale rijeke Drave koje gravitira gradu Ludbregu. Budući da je jedina relevantna prirodna granica ludbreške Podravine rijeka Drava, koja je dijeli od Međimurja, pri ograničavanju i uokvirivanju toga područja nužno je uzeti u obzir i druge kriterije (povijesni, administrativno-politički, dijalektološki itd.). Cilj je doktorskoga rada naslovljena Toponimija ludbreške Podravine popisati, opisati i iz jezikoslovne perspektive interpretirati suvremena imena koja se odnose na prirodne i antropogene zemljopisne referente s istaknutoga područja. U uvodnome se dijelu doktorskoga rada radi kontekstualizacije opisuje ambijent – opisuje se zemljopisni položaj toga područja, istaknute su njegove klimatsko-vegetacijske, geomorfološke, hidrogeografske, pedogeografske, fitogeografske i dr. značajke te je donesen kratak pregled povijesnih zbivanja. Budući da je cilj istraživanja ponajprije jezikoslovni, uvodni dio rada sadržava i osvrt na dosadašnja jezikoslovna istraživanja provedena na području ludbreške Podravine. Na temelju podataka iz literature i rezultata autorovih preliminarnih terenskih istraživanja utvrđuju se hipoteze i ustanovljuju ciljevi rada. Središnji je dio rada ujedno i najopsežniji. S obzirom na to da je toponomastika usko povezana s dijalektologijom i da se na nju nadograđuje, središnji dio rada podijeljen je na dva velika poglavlja – jedno dijalektološko i jedno toponomastičko. Budući da se metodologija istraživanja te prikupljanja i obrade građe razlikuje ovisno o perspektivi i pristupu svojstvenu disciplini, u svakome su od navedenih poglavlja (a po potrebi i u hijerarhijski nižim potpoglavljima) metodološki postupci i terminologija dodatno objašnjeni. Najviše se pozornosti posvećuje obradi građe prikupljene tijekom autorovih višegodišnjih terenskih istraživanja. U dijalektološkome poglavlju rada opisuju se značajke istraženih mjesnih govora. Na temelju primjerā iz općega, neimenskog leksika najprije se ustanovljuje inventar naglasnoga, vokalskoga i nevokalskoga sustava svakoga govora, a zatim se pri proučavanju različitih jezičnih razina (ponajprije fonologije i morfologije) utvrđuju zajedničke značajke istraženih govora, kao i one razlikovne. Unatoč postojanju mnogih razlika među govorima, koje su prikazane na priloženim zemljovidima ili u tablicama, svi proučeni govori pripadaju varaždinsko-ludbreškomu dijalektu kajkavskoga narječja. U toponomastičkome poglavlju rada prikupljeni se toponimijski korpus klasificira i interpretira prema nekoliko različitih kriterija. Svaka klasifikacija, praćena analizom i komentarom, donesena je u zasebnome potpoglavlju. U svakome je potpoglavlju donesen i osvrt na metodologiju razvrstavanja i terminologiju te na interpretacije primijenjene u toponomastičkoj literaturi. Prva klasifikacija temelji se na etimološkome kriteriju. Riječi od kojih su toponimi nastali najprije se razvrstavaju prema tome imaju li status imena ili ne. Riječi koje nemaju status imena preciznije se razvrstavaju ovisno o tome jesu li slavenskoga ili neslavenskoga podrijetla, pri čemu se pozornost posvećuje i iščitavanju utjecaja drugih jezika i kultura. Na temelju analize zaključuje se da se jezično podrijetlo riječi od koje je toponim nastao ne mora podudarati s jezičnim podrijetlom samoga toponima. Slijedi klasifikacija toponima prema motivacijskome kriteriju. Građa se razvrstava prema doimenskoj semantici, tj. prema značenju riječi, osnove ili formanta od kojih je toponim tvoren. Toponimi ludbreške Podravine podijeljeni su prema motivacijskome kriteriju u sljedeće skupine: 1. toponimi motivirani riječima koje upućuju na prirodno-zemljopisna obilježja referenata, 2. toponimi motivirani riječima koje upućuju na odnos imenovanoga referenta prema drugim imenovanim referentima, 3. toponimi nastali od drugih toponima, 4. toponimi motivirani riječima koje upućuju na ljudsku djelatnost, 5. toponimi motivirani antroponimima, 6. toponimi motivirani etnonimima, etnicima ili etnikoidima, 7. toponimi nejasne ili nesigurne motivacije. Zasebno potpoglavlje sadržava klasifikaciju prema strukturnome i tvorbenome kriteriju. Prema kriteriju strukture korpus je najprije razvrstan na jednorječne i višerječne toponime, a zatim se donosi i preciznija klasifikacija: jednorječni se toponimi dijele prema tvorbenim načinima, a višerječni i prema tvorbenim načinima i prema kombinacijama vrsta riječi kojima sastavnice toponimskih sintagmi pripadaju. Uz klasifikacije, toponomastičko poglavlje doktorskoga rada sadržava i osvrt na dijalektne značajke koje se mogu iščitati iz prikupljene toponimijske građe. Iako općenito vrijedi da se toponimi prema svojim jezičnim značajkama uklapaju u odgovarajuće ustanovljene sustave mjesnih govora, na temelju usporedbe prostiranja određenih značajki u toponimiji i u općemu leksiku moguće je zaključiti da se u toponimiji čuvaju starije, konzervativnije jezične značajke. Dio toponomastičkoga poglavlja doktorskoga rada posvećen je opisu metodologije leksikografske obrade toponimijske građe. Izdvajaju se načela relevantna za izradu toponimijskoga rječnika te se predlaže kako treba biti strukturiran rječnički članak. Navedene teorijske postavke primijenjene su na obradu građe prikupljene terenskim istraživanjem, čime je nastao cjeloviti rječnik ojkonima ludbreške Podravine te uzorak rječničkih članaka rječnika ostalih toponima ludbreške Podravine. Doktorskomu radu priloženi su i zemljovidi na kojima su ubicirani referenti na koje se odnose toponimi prikupljeni istraživanjem. Kartografski prikaz građe doprinosi razumijevanju proučenoga toponimijskog sustava te omogućuje donošenje zaključaka o gustoći referenata, rasprostiranju određenih toponimskih osnova i sl. Područje ludbreške Podravine iz jezikoslovne je perspektive nedovoljno istraženo (što podrazumijeva izostanak toponomastičkih istraživanja te nepodudaranje rezultata rijetkih dosadašnjih dijalektoloških istraživanja). Precizniji dijalektni podatci istaknuti u ovome doktorskom radu upotpunit će opise mjesnih govora, a na temelju njih moći će se jasnije utvrditi položaj različitih izoglosa te točnije ustanoviti granice određenih skupina govora. Toponomastičkim poglavljem ovoga doktorskog rada popunjen je dio cjelokupnoga hrvatskoga toponimijskog mozaika, što je posebno važno u kontekstu slabe toponomastičke obrađenosti kajkavskih područja. Građa se interpretira i iz različitih perspektiva, što omogućuje cjelovitost obrade, a usto će doprinijeti uspoređivanju kad i druga hrvatska područja budu toponomastički obrađena iz više perspektiva. U zaključku rada ističe se potreba za daljnjim istraživanjem (što obuhvaćanjem drugih područja, što obuhvaćanjem povijesne razine), kako bi se građa, koja živi samo u sjećanjima najstarijega dijela lokalnoga pučanstva, spasila od zaborava.

Ludbreška Podravina ; hrvatski jezik ; kajkavsko narječje ; varaždinsko-ludbreški dijalekt ; fonologija ; morfologija ; toponimija ; klasifikacija prema etimološkome kriteriju ; klasifikacija prema motivacijskome kriteriju ; klasifikacija prema strukturnome i tvorbenome kriteriju ; leksikografska obrada toponima ; toponomastički zemljovidi

nije evidentirano