Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Trendovi u proizvodnji bajama (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb) (CROSBI ID 659709)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Čagalj, Marin ; Strikić, Frane Trendovi u proizvodnji bajama (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb) // Zbornik sažetaka "13. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem" / Krunoslav, Dugalić ; Aleksandar, Stanisavljević (ur.). Zagreb: Hrvatska voćarska zajednica, 2018. str. 65-65

Podaci o odgovornosti

Čagalj, Marin ; Strikić, Frane

hrvatski

Trendovi u proizvodnji bajama (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb)

Kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu, bajam je u posljednjem desetljeću veoma tražen poljoprivredno-prehrambeni proizvod. Bajam se najviše koristi kao sirovina u konditorskoj industriji, u proizvodnji čokolade, kolača, sladoleda, zatim u farmaceutskoj industriji te kao svježe voće. Sjedinjene Američke države (Kalifornija) su najveći svjetski proizvođač bajama dok su na drugom mjestu Italija i Španjolska. Svjetska proizvodnja bajama bila je u 2016. godini 1.33 mil. t jezgre, te je ovo bila rekordna godina po proizvodnji. U odnosu na 2015. ovo je bilo povećanje od 6% (USDA, 2017.). U Americi je proizvedeno gotovo 1, 0 mil. t jezgre bajama, dok je proizvodnja na razini Europske Unije (EU) iznosila oko 103.000 t u 2016. godini, što je povećanje od 13% u odnosu na 2015. godinu. Izuzev SAD i EU značajni proizvođači bajama u 2016. bili su Australija, Iran i Maroko. U Republici Hrvatskoj, posljednjih pet godina površine pod bajamima su se gotovo udvostručile, tako da se 2013. godine proizvodio na 220 ha, dok su 2017. godine bio zasađen na površinama od 430 ha (DZS, 2017.). U posljednjih pet godina najniži prinos zabilježen je 2015. godine kada je proizvedeno ukupno 54 t jezgre bajama s prosječnim prinosom od 0, 2 t/ha, dok su najviši prinosi bili 2012. godine kada je ukupno proizvedeno 158 t jezgre bajama s prosječnim prinosom od 0, 6 t/ha u RH. Prema procjenama USDA, ove godine, svjetska potražnja za bajamima će biti na razini od oko 1, 2 mil. t, što je povećanje od 4% u odnosu na 2016. godinu. Španjolska je najveći svjetski uvoznik bajama, a njen uvoz je oko 300.000 tona jezgre. Glavnina uvoza je iz SAD. RH najviše bajama uvezla je 2013. godine i to 2, 9 t. EU u posljednjih pet godina izvozi oko 15.000 t jezgre bajama, a najveći EU izvoznik bajama je Španjolska. Bajam uzgojen u Dalmaciji ima izuzetan potencijal, obzirom da pokazuje sve komparativne prednosti prema uzgoju bajama u kontinentalnom dijelu Europe. Također, bajam je pogodna voćarska kultura za uzgoj na malim poljoprivrednim gospodarstvima, karakterističnima za područje Dalmacije. Imajući u vidu zahtjeve bajama prema ekološkim i edafskim prilikama uzgojnog područja ova voćna vrsta ima izniman gospodarski potencijal za uzgoj u području Dalmacije.

bajam, trendovi, tržište, uvoz, izvoz

nije evidentirano

engleski

Trends in almond production (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb)

nije evidentirano

almond, trends, market, import, export

nije evidentirano

Podaci o prilogu

65-65.

2018.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik sažetaka "13. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem"

Krunoslav, Dugalić ; Aleksandar, Stanisavljević

Zagreb: Hrvatska voćarska zajednica

1849-966X

Podaci o skupu

13. Znanstveno - stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem: Lupinasto voće

predavanje

01.03.2018-03.03.2018

Daruvar, Hrvatska

Povezanost rada

Ekonomija, Poljoprivreda (agronomija)