Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Uzgoj bajama (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb) u Hrvatskoj (CROSBI ID 659710)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Strikić, Frane ; Gugić, Josip ; Čagalj, Marin ; Bjeliš, Mario Uzgoj bajama (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb) u Hrvatskoj // Zbornik sažetaka "13. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem" / Krunoslav, Dugalić ; Aleksandar, Stanisavljević (ur.). Zagreb: Hrvatska voćarska zajednica, 2018. str. 32-32

Podaci o odgovornosti

Strikić, Frane ; Gugić, Josip ; Čagalj, Marin ; Bjeliš, Mario

hrvatski

Uzgoj bajama (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb) u Hrvatskoj

Pored masline i vinove loze bajam je jedna od glavnih voćnih kultura u uzgoju u obalnom i otočnom prostoru Hrvatske. Uzgoj bajama ima dugu tradiciju, a glavni centri uzgoja su područje Ravnih Kotara, okolica Marine, otok Brač, poluotok Pelješac i otok Korčula. Bajam se uglavnom uzgaja u konsocijaciji sa drugim poljoprivrednim kulturama kao što su vinova loza, maslina, smokva pa čak i žitarice kao što su ječam i pšenica u području Marinskog zaleđa. Kroz povijest uzgoj bajama je imao svoje uspone i padove. Do 2013. godine uzgoj bajama je bio u stalnoj stagnaciji. Razlozi ove pojave su mnogobrojni, a između ostalih potrebno je spomenuti promjene strukture poljoprivredne proizvodnje, nepovoljne sociodemografske procese u ruralnom području, rastući turizam, zastarjeli sortiment i pomanjkanje suvremenih tehnoloških rješenja u proizvodnji. U postojećim nasadima bajama praktički se nisu provodile nikakve agrotehničke ni pomotehničke mjere uzgoja, a posebno je izostajala odgovarajuća zaštita bajama od štetočinja što je uzrokovalo gubitke u prinosu pa čak i propadanje nasada. Jedan od najznačajnijih razloga sušenja mladih stabala bajama u novopodignutim nasadima je neadekvatna priprema i čišćenje terena od biljnih ostataka. Posljedično navedenom dolazi do pojave truleži korijena koju uzrokuje parazitska gljiva Armillaria mellea Vahl. i sušenja mladih stabala. Od 2013. do danas površine pod bajamom u Republici Hrvatskoj su se udvostručile. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj se bajam uzgaja na površini od oko 430 ha s ukupno oko 150.000 stabala i godišnjom proizvodnjom od oko 100 t jezgre. Proizvodnja varira iz godine u godinu, a što upućuje na ekstenzivan uzgoj bajama. U uzgoju su zastupljene autohtone sorte Čarski kasni, Knez Črnomir, Princeza Korčulanska te uvezene sorte Ferragnes, Ferraduel, Tuono, Troito i Texas i druge manje zastupljene. Zahvaljujući aktualnim trendovima u proizvodnji bajama u svijetu u posljednjih nekoliko godina raste interes za sadnjom bajama u našem području. Kako bi pomogli razvoju i unaprjeđenju uzgoja ove voćne vrste potrebno je intenzivirati rad na uvođenju novih tehnoloških rješenja, uvoditi novi sortiment u proizvodnju, intenzivirati rad na oplemenjivanju domaćih sorta i genotipova bajama, uvođenju novih perspektivnih podloga za bajam ta omogućiti potencijalnim proizvođačima lakše dobivanje državnog poljoprivrednog zemljišta za podizanje nasada bajama.

bajam, uzgoj, Hrvatska

nije evidentirano

engleski

Almond production (Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb) in Croatia

nije evidentirano

almond, growung, Croatia

nije evidentirano

Podaci o prilogu

32-32.

2018.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik sažetaka "13. znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem"

Krunoslav, Dugalić ; Aleksandar, Stanisavljević

Zagreb: Hrvatska voćarska zajednica

1849-966X

Podaci o skupu

13. Znanstveno - stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem: Lupinasto voće

predavanje

01.03.2018-03.03.2018

Daruvar, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)