hrvatski

Utjecaj globalnih transformacija na inžinjerske profesije: Tehno-pesimisti i tehno-optimisti

Glavna tema trećeg znanstveno-stručnog skupa „Profil dionika u geodeziji 3: Tehnološki razvitak i profesije u geodeziji i geoinformatici“ bila je doprinos ovih profesija gospodarskom razvoju Republike Hrvatske i održivom razvoju. Skup je nastavak debate započete na radionici „Profil dionika u geodeziji 1: Kako povezati gospodarstvenike i akademsku zajednicu?“ koja je održana 27. rujna 2013. na Geodetskom fakultetu u okviru dana Fakulteta i debate na znanstveno-stručnom skupu „Poslovne prakse u geodeziji“ koji je održan 29. rujna 2014. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u okviru Dana otvorenih vrata Fakulteta: www.dionici.geof.unizg.hr/profil/2014 Cilj znanstveno-stručnog skupa iz 2015. bila je analiza trenutačnog stanja profesije, sagledavanje budućih trendova i pomoć mladima u njihovom karijernom usmjeravanju. Govornici i sudionici na skupu bili su ugledni znanstvenici, uspješni gospodarstvenici i stručnjaci iz područja geodezije i geoinformatike i srodnih disciplina, kao i drugih sektora gospodarstva koji trebaju geoprostorne informacije. Nosilac ove aktivnosti bila je Katedra za organizacijsku teoriju i menadžment u suradnji s Upravom Fakulteta, Hrvatskom komorom ovlaštenih inžinjera geodezije i HUP-om Geodetsko geoinformatičke struke. Skup je konceptualno osmislila i vodila prof. dr. sc. Branka Mraović, koja je bila i autorica Programa Skupa. Kao i prethodnih godina, skup kojem su prisustvovali brojni uglednici, znanstvenici, stručnjaci, praktičari, vježbenici i studenti iz područja geoprostorne domene i s njom povezanih profesija, bio je iznimno dobro posjećen – ukupno 85 sudionika, predavača i polaznika iz 11 hrvatskih gradova: Bjelovara, Cresa, Čakovca, Karlovca, Darde, Omiša, Petrinje, Splita, Varaždina, Virovitice i Zagreba. U središtu interesa ovog skupa bilo je pitanje na koji način tehnološki razvitak mijenja profesiju inžinjera geodezije i geoinformatike. Pokazalo se da tehnološki razvitak zahtijeva prilagodbe tvrtki stalno mijenjajućoj poslovnoj okolini, ali i omogućuje korištenje i povezivanje prostornih i neprostornih podataka. Na taj način geodetski sektor povezuje različite sektore gospodarstva s lokalnom samoupravom, regionalnim i državnim tijelima i povećava konkurentnost hrvatskog gospodarstva. U konačnici, ova svestranost, interdisciplinarnost i diverzifikacija poslova unutar geodetskog sektora, ali i okretanje prema srodnim djelatnostima, za tvrtke znači veću konkurentnost i veću dobit. Geodezija i geoinformatika su područja u usponu i naglom razvoju, što znači da je riječ o prosperitetnim profesijama. Budući trendovi razvoja u geoprostornoj domeni što se odvijaju uz bok razvoja digitalnog gospodarstva odnose se na transparentnost i diobu podataka, čime se otvara niz etičkih pitanja, osobito glede zaštite privatnosti osoba. Nove tehnologije i nove poslovne mogućnosti omogućile su inžinjerima iz geodetskih profesija da prošire svoja znanja, vještine i kompetencije, što povećava mogućnost njihove zapošljivosti i otvara prilike za bolje zarade. Temeljem europskog regulatornog i zakonodavnog okvira pokrenuto je više inicijativa kojima se provodi implementacija nove filozofije prostora i novog koncepta geoprostorne domene. Tehnološki razvitak iznjedrio je u „Velikom društvu“ („Big Society“) nove i još uvijek prilično maglovite paradigme kojima se ove promjene promišljaju, analiziraju i semantički definiraju. U trećem tisućljeću u prvi plan izbili su novi pojmovi koje nije poznavalo tradicionalno mišljenje, kao što su digitalna demokracija, e-Vlada, e-građanin, cyber-kriminal, cyber-kultura, web 2.0 ili 3.0 ili „semantički web“, web 4.0, Internet stvari (the Internet of Things). Kao posljedica ovog tehnološkog napretka i njegovih budućih implikacija pojavile su se dvije škole mišljenja: tehno-optimisti i tehno- pesimisti. Tehno-optimisti imaju ogromno povjerenje u ideju društva u kojem će računalima kontrolirani roboti imati um koji će nadmašivati ljudske sposobnosti i biti u stanju rješavati sve probleme čovječanstva. S druge, strane, tehno- pesimisti skreću pozornost na negativne implikacije ovih procesa kao što su gubitak privatnosti, pomanjkanje individualne autonomije i negativni socijalni i psihološki učinci po ljudsko zdravlje i na ljudske odnose.

tehnološki razvitak, geodezija, geoinformatika, profesije, dionici

Ovaj rad je rezultat aktivnosti u okviru znanstveno-nastavnog projekta „Profil dionika u geodeziji“ autorice i voditeljice projekta prof. dr. sc. Branka Mraović, a vezano za Programske ugovore Sveučilišta u Zagrebu sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa RH za ak. god. 2012./2013. i 2013./2014.