hrvatski

Profil dionika ponovo u akciji

U radu su prikazani znanstveno-stručni skupovi o profilu dionika u geodeziji i geoinformatici što su 2. listopda i 26. i 27. studenog 2015. održani na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji Geodetskog fakulteta i Katedre za organizacijsku teoriju i menadžment u suradnji s više uglednih strukovnih institucija, kao dio aktivnosti iz znanstveno-nastavnog projekta „Profil dionika u geodeziji“, autorice i voditeljice prof. dr. sc. Branke Mraović. Intencija skupova iz 2015. bila je promicanje održivog razvoja i prostornog načina razmišljanja. Održivi razvoj je prilika za geoprostornu zajednicu da se nametne kao važan dionik u rješavanju globalnih problema i aktivno pridonese suzbijanju siromaštva u svijetu kao glavnog cilja programa UN-a do 2030.g. Da bi to bilo moguće, moramo naučiti prostorno misliti. Održanim „Znanstveno-stručnim skupom „Profil dionika u geodeziji 3: Tehnološki razvoj i profesije u geodeziji i geoinformatici“ i međunarodnom znanstvenom interdisciplinarnom konferencijom „The Western Balkans Meets the EU: Ongoings inside Geospatial Domain and Sustainable Development“, koja je peti skup po redu o profilu dionika u geodeziji i geoinformatici, u organizaciji Katedre za organizacijsku teoriju i menadžment, na uspješan se način nastavilo promicati ideju povezivanja akademske i poslovne zajednice, što je ključni faktor za uspješan razvoj i znanosti i gospodarstva. Geoprostorna zajednica u službi održivog razvoja bila je krovna tema koja je prirodno izbila u prvi plan na oba skupa s obzirom na činjenicu da je 2015. bila godina u kojoj su doneseni ključni dokumenti UN-a o održivom razvoju, kao i dokumenti kojima se neposredno trasiraju budući trendovi razvoja geoprostorne industrije. Činjenica da se geoprostorna industrija stalno širi konvergencijom sa drugim sektorima gospodarstva za profesiju predstavlja veliku priliku, ali i nosi brojne izazove. Očekuje se da u idućih pet do deset godina većina značajnih promjena u geoprostornoj industriji neće doći kroz razvoj neke pojedinačne tehnologije, nego povezivanjem mnogostrukih tehnologija i politika, a to znači da će i dalje rasti potrebe za interdisciplinarnim pristupom. Kao i prethodnih godina, 2013. i 2014., oba ova skupa iz 2015. g. pobudila su velik interes javnosti. „Znanstveno- stručni skup „Profil dionika u geodeziji 3: Tehnološki razvoj i profesije u geodeziji i geoinformatici“ okupio je 85 sudionika, predavača i polaznika iz 11 hrvatskih gradova: Bjelovara, Cresa, Čakovca, Karlovca, Darde, Omiša, Petrinje, Splita, Varaždina, Virovitice i Zagreba. U realizaciji međunarodne znanstvene interdisciplinarne konferencije „The Western Balkans Meets the EU: Ongoings inside Geospatial Domain and Sustainable Development“ sudjelovali su pored sudionika iz Hrvatske, znanstvenici i praktičari iz Makedonije, Slovenije, Švedske, Srbije, Slovačke i Republike Srpske. Ukupno je održano 6 sesija na kojima je izloženo 18 radova. Održani skupovi o profilu dionika u geodeziji i geoinformatici pokazali su da su to područja u usponu i naglom razvoju, što znači da je riječ o prosperitetnim profesijama. Budući trendovi razvoja u geoprostornoj domeni što se odvijaju uz bok razvoja digitalnog gospodarstva odnose se na transparentnost i diobu podataka, čime se otvara niz etičkih pitanja, osobito glede zaštite privatnosti osoba. Nove tehnologije i nove poslovne mogućnosti omogućile su inžinjerima iz geodetskih profesija da prošire svoja znanja, vještine i kompetencije, što povećava mogućnost njihove zapošljivosti i otvara prilike za bolje zarade. Temeljem europskog regulatornog i zakonodavnog okvira pokrenuto je više inicijativa kojima se provodi implementacija nove filozofije prostora i novog koncepta geoprostorne domene. Tehnološki razvitak iznjedrio je u „Velikom društvu“ („Big Society“) nove i još uvijek prilično maglovite paradigme kojima se ove promjene promišljaju, analiziraju i semantički definiraju. U trećem tisućljeću u prvi plan izbili su novi pojmovi koje nije poznavalo tradicionalno mišljenje, kao što su digitalna demokracija, e-Vlada, e-građanin, cyber-kriminal, cyber-kultura, web 2.0 ili 3.0 ili „semantički web“, web 4.0, Internet stvari (the Internet of Things). Kao posljedica ovog tehnološkog napretka i njegovih budućih implikacija pojavile su se dvije škole mišljenja: tehno-optimisti i tehno- pesimisti. Tehno-optimisti imaju ogromno povjerenje u ideju društva u kojem će računalima kontrolirani roboti imati um koji će nadmašivati ljudske sposobnosti i biti u stanju rješavati sve probleme čovječanstva. S druge, strane, tehno- pesimisti skreću pozornost na negativne implikacije ovih procesa kao što su gubitak privatnosti, pomanjkanje individualne autonomije i negativni socijalni i psihološki učinci po ljudsko zdravlje i na ljudske odnose. Tehnološki razvitak i korištenje inovativnih alata u geoprostornoj domeni iziskuje značajna financijska sredstva, što znači da se razvijene i bogatije zemlje koje imaju etablirane infrastrukture prostornih podataka nalaze u povoljnijoj poziciji u odnosu na zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje. Za bogatije zemlje munjevit tehnološki razvoj u geoprostornoj domeni znači kvalitetnije i više vrijedne geoinformacije i njihovu veću i bržu dostupnost i kvalitetniju uporabu. Za siromašne on znači nova zaduživanja u međunarodnim financijskim institucijama kako bi se osiguralo potrebna sredstva za implementaciju ovih alata i tehnika i obrazovanje osoblja, te nerijetko vrludanja glede strategija razvoja geoprostornih domena na nacionalnim razinama. Dobra je vijest da se u globaliziranom korporativnom svijetu mijenja i percepcija onoga što bi bio poželjan model korporativnog upravljanja. U dvadesetom je stoljeću dominantan model korporativnog upravljanja bio model koji se temeljio na dioničarima. U 21. stoljeću modeli korporativnog upravljanja sve više anticipiraju: 1. interese dionika, i 2. održivi razvoj kao suštinsku komponentu poslovnih strategija i aktivnosti. Međutim, da bi ove promjene prioriteta zaista mogle biti provedive, a održivi razvoj mogao zaživjeti u praksi, potrebno je vratiti povjerenje investitora i vjeru u institucije.

Dionici, Zapadni Balkan, geodezija, geoinformatika, profesije, tehnologija, inžinjeri.

Ovaj rad je rezultat aktivnosti u okviru znanstveno-nastavnog projekta „Profil dionika u geodeziji“ autorice i voditeljice projekta prof. dr. sc. Branka Mraović, a vezano za Programske ugovore Sveučilišta u Zagrebu sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa RH za ak. god. 2012./2013. i 2013./2014.