hrvatski

Mramorni oltari 17. stoljeća u Istri

U 17. stoljeću Istarski je poluotok proživljavao teške ratne, gospodarske i demografske trenutke. Takvo stanje odrazilo se i na broj oltara izrađenih od skupocjenog mramora u crkvama Porečko-pulske biskupije. U pravilu se radi o slavolučnim oltarima s jednim parom stupova koji nose gređe i zabat te flankiraju palu. Svega desetak seicentističkih oltara do danas je sačuvano, s time da ih je gotovo polovica nabavljena u 19. stoljeću iz zatvorenih sakralnih objekata u Veneciji ili Venetu. Najraniji među njima su tri bočna oltara nastala oko 1600. u župnoj crkvi u Vodnjanu, a dobavljeni su u 19. stoljeću. Sličan im je i bočni oltar u nekadašnjoj augustinskoj crkvi u Puli. Glavni oltar u župnoj crkvi u Savičenti nastao je oko 1670. te se može smatrati i najznačajnijim mramornim oltarom tog vremena u Istri. Donirao ga je feudalni gospodar grada Almorò Grimani. Nešto ranije nastao je i oltar u crkvi svetog Antuna Padovanskog u Labinu. Glavni oltari u župnim crkvama u Plominu i Savudriji nabavljeni su u 19. stoljeću. U zadnjoj četvrtini 17. stoljeća grade se lijevi bočni, kao i glavni oltar u crkvi Gospe Karmelske u Vodnjanu, od kojih je ovaj potonji tipološki jedini sa središnjom urnom za relikvije koju sa strana adoriraju anđeli. Svi spomenuti oltari djela su venecijanskih majstora izravno ovisnih o altarističkim rješenjima najznačajnijih mletačkih arhitekata Seicenta Baldassarea Longhene i Giuseppea Sardija.

Istra, mramorni oltari, 17. stoljeće, Venecija, Vodnjan, Pula, Svetvinčenat, Labin, Plomin

nije evidentirano

engleski

Seventeenth Century Marble Altars in Istria

U 17. stoljeću Istarski je poluotok proživljavao teške ratne, gospodarske i demografske trenutke. Takvo stanje odrazilo se i na broj oltara izrađenih od skupocjenog mramora u crkvama Porečko-pulske biskupije. U pravilu se radi o slavolučnim oltarima s jednim parom stupova koji nose gređe i zabat te flankiraju palu. Svega desetak seicentističkih oltara do danas je sačuvano, s time da ih je gotovo polovica nabavljena u 19. stoljeću iz zatvorenih sakralnih objekata u Veneciji ili Venetu. Najraniji među njima su tri bočna oltara nastala oko 1600. u župnoj crkvi u Vodnjanu, a dobavljeni su u 19. stoljeću. Sličan im je i bočni oltar u nekadašnjoj augustinskoj crkvi u Puli. Glavni oltar u župnoj crkvi u Savičenti nastao je oko 1670. te se može smatrati i najznačajnijim mramornim oltarom tog vremena u Istri. Donirao ga je feudalni gospodar grada Almorò Grimani. Nešto ranije nastao je i oltar u crkvi svetog Antuna Padovanskog u Labinu. Glavni oltari u župnim crkvama u Plominu i Savudriji nabavljeni su u 19. stoljeću. U zadnjoj četvrtini 17. stoljeća grade se lijevi bočni, kao i glavni oltar u crkvi Gospe Karmelske u Vodnjanu, od kojih je ovaj potonji tipološki jedini sa središnjom urnom za relikvije koju sa strana adoriraju anđeli. Svi spomenuti oltari djela su venecijanskih majstora izravno ovisnih o altarističkim rješenjima najznačajnijih mletačkih arhitekata Seicenta Baldassarea Longhene i Giuseppea Sardija.

Istria, marble altars, 17th century, Venice, Vodnjan, Pula, Svetvinčenat, Labin, Plomin

nije evidentirano