hrvatski

Predaje i legende u romanu Put bez sna Ivana Aralice

Predaje i legende duboko su ukorijenjene u identitetu svakoga naroda, a ovaj rad predstavlja predaje i legende koje se pojavljuju u romanu Put bez sna. Nakon objašnjenja što je to usmena književnost i njene klasifikacije, ukratko je objašnjen povijesni kontekst rada – radnja se odvija u osamdesetim godinama 17. stoljeća, a velika seoba Ramljaka dogodila se 1687, nekoliko godina nakon poraza Kara Mustafe pod Bečom zbog čega su katoličko-muslimanski odnosi postali sve gori. Fra Pavao Vučković bio je jedan od vođa te seobe, a veliku ulogu odigrao je i fra Stjepan Matić. Ramski samostan bio je više puta opljačkan te spaljen do temelja. Uglavnom su ga palili Turci, no dva puta se dogodilo i da ga zapale ljudi koji su ga gradili. Prikazani su i likovi serdara, a posebice Matije Nakića, Smoljana Smiljanića i možda najpoznatijeg, Stojana Jankovića. Uz mnoge predaje, sadržana su i neka pričanja iz svakodnevnog života, od na prvi pogled nebitnih ljudi. Također, govori se i legendi o čudotvornoj Gospi Sinjskoj, odnosno njenoj slici koja je uspjela preživjeti sva paljenja ramskog samostana te obilaznim putem doći do Sinja koji je uspješno obranjen od Turaka 1715.

ramski samostan, franjevci, hajduci, slika Gospe Sinjske, katolici, muslimani.

nije evidentirano