hrvatski

Ogranak humske velikaške obitelji Kosača u Mlecima: tragom oporučnih spisa (16. – 17. stoljeće)

Obitelj Kosača u 15. je stoljeću gospodarila područjem Huma (Hercegovina) i ubrajala se među najmoćnije velikaške obitelji u Bosanskome Kraljevstvu. Padom Hercegovine 1482. godine jedan ogranak obitelji Kosača iseljava u Veneciju, zadržava svoj društveni ugled i participira u tamošnjemu političkom, društvenom i vojnom životu. O mletačkom ogranku obitelji Kosača pisalo se u historiografiji, a najopsežniji prinos tome dao je povjesničar Veljan Atanasovski kroz jedno poglavlje svoje knjige Pad Hercegovine (Beograd 1979). Nastavljajući se na ta istraživanja, autori su u ovom radu posegnuli za do sada vrlo malo (tek djelomično) korištenim gradivom iz Archivio di Stato di Venezia, a riječ je o bilježničkim oporukama (Notarile testamenti) koje se odnose na članove te obitelji nastanjene u Mlecima. U uvodnome dijelu rada iznose se opći podaci koji se odnose na prekojadranke migracije iz Bosne i Huma u Mletke tijekom kasnog srednjeg i ranog novog vijeka, a potom se kronološkim redom analiziraju sve oporuke, posebice prvih osam koje se izravno i sa sigurnošću odnose na mletački ogranak Kosača, dočim se u tri primjera radi o osobama koje nose prezime Kosača, ali njihovu izravnu vezu s tom obitelji nismo prema postojećim saznanjima u mogućnosti utvrditi. Raščlamba oporuka otkriva nam da su članovi obitelji Kosača u mletačkome društvu bili izrazito cijenjena obitelj, rodbinski povezana s vodećim mletačkim (i drugim talijanskim) plemićkim obiteljima, raspolagali su s znatnom imovinom i svakako činili elitni dio hrvatske prekojadranske iseljeničke zajednice.

Kosače ; Hum ; Hercegovina ; Mleci ; Mletačka Republika ; rani novi vijek ; oporuke

nije evidentirano